Potpisivanje 57 ugovora polazna je osnova za realizaciju projekata, kojima će crnogorski mediji proizvesti nove sadržaje od javnog interesa i novu vrijednost za društvo, a za koje je iz Fonda za medijski pluralizam opredijeljno 463 hiljade eura.

Foto: Gardašević Photography, Ministarstvo kulture i medija

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, prilikom potpisivanja ugovora, kazala je da je slobodno, nezavisno novinarstvo stub svakog zdravog društva koje želi da se razvija po ugledu na moderne evropske demokratije i da vjeruje da Crna Gora ima resurse i snage da taj cilj dostigne.

Na konkurs Ministarstva kulture i medija za finansiranje medijskih sadržaja u dnevnim i nedeljnim štampanim medijima i internetskim publikacijama, kao i za finansiranje operativnih troškova različitih mehanizama samoregulacije, koji je trajao do 22. decembra stigle su 54 prijave, od čega četiri za dnevne i nedjeljne štampane medija, 50 za internetske publikacije, kao i tri zahtjeva za finansiranje operativnih troškova različitih mehanizama samoregulacije.

Ukupan iznos dodijeljenih sredstava je nikad veći i iznosio je 463 hiljade eura, za koje je danas uslijedilo i svečano potpisivanje 57 ugovora, koji su polazna osnova za realizaciju projekata kojima će se u crnogorskom medijskom sektoru, kroz pera i objektiv novinara, proizvesti novi sadržaji javnih interesa i nova vrijednost za naše društvo, a za koje je Nezavisna komisija izvršila raspodjelu sredstava iz Fonda za medijski pluralizam.

“Uvjerena sam da će realizacijom svakog projeketa koji je podržan kroz Fond, medijski prostor Crne Gore biti bogatiji i razuđeniji, a da će mediji građanima ponuditi značajno više materijala od javnog interesa koji će im pomoći da dožive pravo stanje stvari u oblastima o kojima se piše. Moć ovog zakonskog rješenja, kroz koji se od novca građana finansira produkcija sadržaja od javnog interesa je mnogostruka”, saopštila je Vujović.

Objasnila je da je namjera da se promovišu sadržaji i skrene pažnja javnosti na teme od opšteg društvenog interesa, na ranjive grupe, zdravlje, obrazovni, dokumentarni program.

Vujović smatra da nakon dvije godine treba napraviti analizu da li uložena sredstava zaista doprinose boljoj informisanosti društva o nekim temama i da li je novac pravilno uložen.

“Ne zaboravimo, uložen je u privatne komeracijalne medije, koji funkcionišu na tržišnom principu. O tome će još biti riječi, pogotovo u svijetlu činjenice da će u sledećim zakonima biti još veći iznos. Baš tamo gdje nam i građani i novinari potrebni ujedinjeni na istoj strani – da pravimo bolje, pravičnije i bogatije društvo”, dodala je Vujović.

Vjeruje da ovaj zakonski alat u ovim finansijski izazovnim vremenima osnažuje medije da postanu bolji i pouzdaniji poslodavci svojim zaposlenima, novinarima, novinarkama i medijskim radnicima/ama.

“Obezbjeđivanje uslova za dostojanstven rad još jedna je velika briga ovog ministarstva. Siguran radni ambijent, sigurne plate, socio ekonomski uslovi dostojni važnosti ove profesije. Zakonska mjera izmjena postojećeg zakona umnogome će reflektovati odnos države prema vrijednostima koje moraju postojati u ovom sektoru”, kazala je Vujović.

Dodala je i da će novac poreskih obveznika Crne Gore biti dostupan samo onim medijima koji budu imali ustanovljenu samoregulaciju i medijima protiv kojih ne postoje kazne za širenje lažnih vijesti, govora mržnje ili dezinformacija.

“Kreranje lažnih vijesti, širenje govora mržnje je neprihvatljivo, a neophodno je poštovanje etike i kodeksa koji uređuju ovu časnu i važnu profesiju, kao i doprinošenje objektivnosti i pravovremnosti informisanja. Obaveze države u ovoj oblasti biće visoko na našoj agendi, a vi u svojim kućama i redakcijama uradite ono što je do vas. Ukoliko se oko ovoga saglasimo kao jednostavne polazne tačke, svi ćete u meni imati iskrenog partnera”, zaključila je Vujović.

Iz Ministarstva podsjećaju da je predviđeni iznos sredstava za raspodjelu iz podfonda za štampane medije i internetske publikacije iznosio je 416,882.83 eura, a Ministarstvo kulture i medija će u ovoj godini finansirati i operativne troškove različitih mehanizama samoregulacije, za koje je ukupan iznos 23,160.16 eura.