Svi vjernici pravoslavne vjeroispovijesti danas slave Badnji dan, dan koji prethodi velikom hrišćanskom prazniku Božiću.

Foto: Kolektiv.me, arhiva

Badnji dan je svoje ime dobio po badnjaku, koji se danas unosi u kuću. Smatra se da ga je Josif zapalio u pećini, u kojoj je rođen Isusu, kako bi zagrijao tek rođenu bebu i Mariju (Bogorodicu).

Siječe se grana hrasta, koji je kod Slovena bio sveto drvo.

Obilježavanje Badnjeg dana, traje od ranog jutra. Po običaju, muškarci u zoru odlaze u sječu badnjaka, a žene kod kuće pripremaju trpezu za Badnji dan i Badnje veče. Kada je u pitanju sama sječa badnjaka, po običaju se vjeruje da badnjak treba sjeći sa istočne strane, i ako muškarac ne uspije da ga odsiječe iz tri puta, mora ga rukama odlomiti.

Vjeruje se da ko ovakav badnjak unese u kuću, cijele godine će mu sve ići od ruke.

Nakon što se vrati iz sječe badnjaka, muškarac taj badnjak ostavlja ispred ulaznih vrata, i ne unosi ga u dom dok ne padne noć, kada se prema običaju, stavlja na ognjište.

Domaćica u toku dana stavlja sve žitarice u u jedno sito, koje zatim postavlja na sto, gdje će se kasnije večerati. Kada padne prvi mrak, domaćin u kuću unosi badnjak i slamu.

Dok ga unosi, zajedno sa pečenicom, domaćin govori „Dobro veče, srećno vam Badnje veče“, na šta ukućani odgovaraju, „Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica“.

Badnji dan je ujedno i posljednji dan Božićnog četrdesetodnevnog posta, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela, i prethodi jednom od najvećih hrišćanskih praznika - Božiću. Tokom Badnjeg dana, sve se svodi na to da se Bog umoli da sačuva i uveća porodicu, i imanje domaćina.

Badnja večera treba da je bogata i posna, da bi i godina koja je pred nama bila puna izobilja i plodna.

Badnji dan je dan za praštanje i mirenje, pa ako ste sa nekim u svađi, danas je dan da se pomirite i zaboravite na to.