Iako je kalendarski ljeto još u toku, naglo je došla jesen i to, kako se čini, "pozna". Poslije visokih temperatra naglo su došle niske, a u danu je znala da padne i za deset i više stepeni.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Nagle kimatske promjene negativno utiču na zdravlje ljudi, posebno na meteoropate koje tokom tih dana osjećaju nagli pad krvnog pritiska, bolove u glavi, tijelu, zglobovima, a često su i pospani.

Vremenske promjene izazivaju mnogo problema, a osim prehlade i gripa koji su uobičajeni, mogu se javiti i drugi zdravstveni problemi.

Učestala i nagla promjena temperature, vazdušnog pritiska i nivoa vlage objašnjavaju depresiju, gojaznost, kao i bolne ožiljke, tvrde stručnjaci sa Univerziteta Aberdin.

Stariji srčani bolesnici najteže podnose promjene vremena, a u ovu kategoriju spadaju i asmatičari. Kod starijih ljudi metabolizam je sporiji pa jače reaguje na hormonske promjene koje izaziva rast temperature, pa zato nagle promene imaju najveći uticaj na njih.

Po tvrdnjama stručnjaka osjetljivu grupu čine i mlađi od 15 godina jer reaguju na uticaj elektromagnetnih talasa koji se mijenjaju u skladu s rastom žive u termometru.
Osim toga, javljaju se i druge promjene:

Peku ožiljci
Nagli pad atmosferskog pritiska, koji prati na primjer dolazak oluje, izaziva stezanje i opuštanje oštećenog tkiva. S' obzirom na to da ono nije elastično nego tvrdo i žilavo, ne prilagođava se promjeni pritiska, što izaziva zatezanje kože. Kiša donosi svrab i peckanje ožiljaka.

Srčani udar
Niske temperature doprinose zgušćavanju krvi i povećavaju rizik od koronarne i verebralne tromboze, glavnih pokretača srčanog udara. Promjena temperature u kratkom vremenu od samo nekoliko stepeni prouzrokuje sužavanje arterija, ograničen protok krvi i manjak kiseonika koji dopire do srca koje zbog hladnog vremena brže pumpa krv kako bi održalo tjelesnu toplotu, tvrde stručnjaci njemačkog Instituta za proučavanje uticaja klime na zdravlje. Ovakav napor predstavlja veliki rizik po zdravlje starijih ljudi koji pokazuju više reakcija na promjenu vremena.

Bolovi u zglobovima
Usljed atmosferskih promjena vazdušnog pritiska nivo tečnosti koja obavija zglobove se mijenja, što prouzrokuje bol u kostima - objašnjava Robert Muts, profesor reumatologije britanske bolnice „Aintre“.

Migrene
Vetrovito vreme je okidač i za migrene. Usled vetra se stežu i natiču krvni sudovi hipotalamusa, centra u mozgu zaslužnog za nadzor telesnih funkcija, što izaziva tešku glavobolju.

Upala uha
Kada su u pitanju osobe koje žive u vlažnijim područjima, američki stručnjaci su ustanovili da su kod njih češći problemi infekcija spoljašnjeg uha. Kroz ušni kanal se skuplja vlaga koja je pogodno stanište za razvoj bakterija koje izazivaju upalu. Najčešći simptomi upale uha su svab i iscjedak, a infekciju možete spriječiti ukoliko nosite kapu ili štitnike za uši.

Hladnoća parališe lice
Veoma niske temperature povezane su s pojavom Belove paralize, oštećenja mišića lica, tvrde britanski stručnjaci. Kao i grip i prehladu, prouzrokuje ga virus koji je veoma aktivan tokom zimskih mjeseci, a kome pogoduje pad žive u termometru. Zato zaštitite lice toplim šalom u svakoj situaciji.

Evo nekoliko savjeta kako se zaštititi i olakšati sebi ove nagle temperaturne promjene:
Oblačite se slojevito, pijte dovoljno tečnosti, jer hidratacija pomaže tijelu da bolje reguliše temperaturu. Takođe, izbjegavajte nagle promjene temperature, kao što je izlazak iz toplog doma direktno na hladan vazduh – uzmite nekoliko minuta da se priviknete na nižu temperaturu prije nego što izađete napolje.

Da biste se zaštitili, najpre je važno održavati zdrav stil života. Redovno perite ruke kako biste smanjili rizik od prehlade i gripa, i trudite se da konzumirate hranu bogatu vitaminima i mineralima kako biste ojačali imunitet. Fizička aktivnost takođe može pomoći tijelu da se bolje prilagodi promjenama temperature.