Nakon kraćeg prekida zbog sukoba Nenezića i Pejovića nastavljen je Premijerski sat.

Foto: Skupština Crne Gore

O drugoj dionici auto – puta

Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović pitao je Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice auto-puta, kao i u kojoj fazi je priprema i realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru države.

“U kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice auto-puta, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore”, rekao je Bojović.

Spajić: Hrvatsku gledamo kao partnera

Lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pita Spajića da li se slaže sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju sa Hrvatskom Anta Pavelića.

„Kako takve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa“, dodaje se u pitanju Vuksanovića.

Spajić je rekao da on nije čuo tu ozjavu Mandića, i poručio da je Hrvatska naša prijateljska država, saveznik u NATO-u i nezamjenjiv partner na evropskom putu.

“Današnja Hrvatska ni na koji način nije povezana s NDH, državom u kojoj su pod ustaškim rezimom stradali pripadnici jevrejskog i srpskog naroda, kao i mnogi drugi, uključujući Crnogorce,
Bošnjake i Hrvate. Savremena Hrvatska se suočila s prošlošću iz perioda Drugog svjetskog rata i osudila NDH kao fašističku tvorevinu. Svi njeni državni predstavnici redovno učestvuju u godišnjim komemoracijama u Jasenovcu”, kazao je on.

VUksanović je kazao da Spajić ćuti, što je premijer demantovao.

“Ne ćutim. Ja jasno iskažem svoj stav”, rekao je on i dodao da žele da napravi potpuni diskontinuitet sa politikom DPS-a iz 90-ih godina.

O demografskim trendovima

Predsjednik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je premijera šta Vlada planira da uradi kako bi bili usporeni negativni demografski trendovi.

“Nedavno objavljeni rezultati Popisa ukazuju na zabrinjavajuće demografske podatke koji se odnose na starenje populacije i pad broja stanovnika u skoro svim opštinama na sjeveru Crne Gore. Šta Vlada na čijem ste čelu pianira da uradi u narednom periodu kako bi se ovi negativni demografski trendovi usporili?”, pitao je Smailović.

I spajić je istaka da ga najviše brine demografska starost jer je 17 opština u stadijumu duboke ili najdublje demografske starosti, a samo 23,7 odsto građana je mlađe od 20 godina.

“Takvi trendovi posebno izraženi u opštinama na sjeveru naše zemlje kako ste, uostalom, i konstatovali u Vašem pitanju”, navep je Spajić u odgovoru.

Prema njegovim riječima cilj politike koju zagovara od prvog dana je unaprjeđenje standarda građana kroz stvaranje uslova za dostojanstven život.

“U prethodnom periodu uspjeli smo da povećamo minimalne penzije na 450 eura, a u narednih nekoliko dana biće isplaćene i prve uvećane minimalne zarade od 600 eura za radna mjesta sa srednjoškolskim, odnosno 800 eura sa visokoškolskim obrazovanjem”, rekao je on o pidsjetio kolike su zarade bile 2014. i 2019.

Ko produbljuje podjele u društvu

Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pita Spajića koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu.

„Da li teme poput izmjena Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranog uticaja i slično, doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju puta ka Evropskoj uniji“, naveo je Mugoša.

Spajić je kazao da kada bismo analizirali sve što politički subjekti potenciraju u određenom trenutku, a što nije prioritet građana Crna Gore, odnosno društva u cjelini, malo koga bi izostavili sa crnogorske političke scene.

“Evo, i ovo vaše poslaničko pitanje ide u prilog toj tezi. Siguran sam da ste u radu 44. Vlade mogli naći mnoštvo tema koje su, uvjeren sam, građanima danas važnije, a tiču se njihovih primanja, cijena, obrazovanja i zdravstva, socijalne politike, puteva, vladavine prava, eventualno predložiti neku konstruktivnu ideju…”, kazao je Spajić.

On je dodao: “U Crnoj Gori su riječi preteške” i poručio je da se iznad toga treba izdići.

Mugoša je rekao da je tužno što premijer nije direktno odgovorio na njegova pitanja.

“Nisam ja pesimista nego realan čovjek. Crna Gra je najskuplja država u regionu. Koliko ste se zadužili?”, pitao je Mugoša.

Spajić je rekao da je bruto dug 4,5 milijardi eura te da je isti kao i 2020.

“Dug nije porastao, a porastao je BDP”, tvrdi Spajić te da je to zbog ekonomske aktivnosti.

O načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore Lazareviću

Šef Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović pitaće Spajića da li su postupci načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića ozbiljno narušili reputaciju Crne Gore pred NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi.

Bogdanović je naveo da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo da predstavljaju stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima kao što je šverc luskuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.

On je Spajića pitao i ko sve štiti Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba, prema riječima Bogdanovića, suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik države Milo Đukanović.

“Ministar Dragan Krapović informisao članove Savjeta za odbranu i bezbjednost da je dokumentaciju u vezi sa pomenutim slučajem predao Vrhovnom državnom tužilaštvu te je, koliko sam u saznanju, postupak predat na rad Osnovnom drzavnom tužilaštvu u Podgorici. Cijeneći okolnosti, mišljenja sam da bih komentarisanjem potencijalno ugrozio postupanje tušilaštva, jer ne bih onoga što izgovorim u kapacitetu predsjednika Vlade stekne utisak potencijalnog pritiska na pravosudne organe”, rekao je on.

Dodao je da u potpunosti podržava Dragana Krapovića te da podržava i predlog za smjenu Lazarevića.

“Svakako, konačnu riječ po ovom i drugim pitanjima iz domena rukovođenja Vojskom Crne Gore ima Savjet za odbranu i bezbjednost, čiji sam član, a kao što Vam je poznato, sve odluke Savjet donosi konsenzusom”, dodao je on.

Koliko je ministarstava, ministara, državnih sekretara…

Lider GP URA Dritan Abazović rekao je da ne zna da je neko u opoziciji protiv evropskog puta. Drago mu je, kaže, da smo dobili brzu stazu za EU, jer je to zahtjev ispostavljen odavno, a važni zakoni usvojeni su tokom 43. Vlade.

“Gepolitički gledano, održan je samit BRIKS-a, upaljena je crvena linija, zemlje regiona treba da budu dio EU”, kazao je Abazović.

On je rekao da ako je ko pošao u mišju rupu, to je premijer.

“Mi smo bili ovdje dok ste vi bili u Sen Tropeu”, rekao je Abazović

Abazović traži od Spajića da saopšti tačne nazive svih ministarstava, broj ministara, državni sekretara, sekretara u ministarstvima, broj potpredsjednika, savjetnika i šefova u 44. Vladi, njihova imena i kolika su mjesečna primanja za svakog pojedinačno, sa svim naknadama.

“Saopštite informaciju o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara, državnih sekretara, sekretarau ministarstvima, broju potpredsjednika, savjetnika i šefova kabineta u 44. Vladi, njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakog od njih pojedinačno sa svim pripadajucim naknadama? Radi se o 197 osoba. On me upućuje na sajt. Šta on krije? Kome je dužan sem građanima? Zašto se ne oglašava povodom navoda da je poslaniku PES-a blokiran stan od SDT-a? Koji ministar prima 3.400 eura nakon što mu je prestala funkcija”, naveo je Abazović.

Abazović je rekao da je premijer dozvolio sebi da bude Mandićeva marioneta.

“Kada vam upućujem pitanja ja očekujem odgovore, zbog građana”, naglasio je Abazović.

Spajić je rekao da su svi ovi podaci uz naknade i druga primanja dostupni i u elektronskoj arhivi Agencije za sprecavanje korupcije.

“Svakako, kada su u pitanju ukupni troškovi administracije budite uvjereni da su mnogo manji za drzavu od tridesetogodišnje pohare kojoj ste po cijeni formiranja 43. Vlade i sami dali vještačko disanje. Za razliku od Vaše Vlade koju je podržavalo 11 poslanika dok je u njoj bio 21 član. Sa druge strane 44. Vlada ima istorijsku podršku u parlamentu od 53 poslanika i 32 člana Vlade”, istakao je Spajić.

Premijer Spajić je rekao da je u vrijeme Abazovićeve vlade bio najgori izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, a sjutra ćemo dobiti vjerovatno i najbolji izvještaj.

“Od svega, najvažnije je što je Abazović kazao da će podržati evropski put Crne Gore”, rekao je Spajić.

On je rekao da nije realno da predsjednik partije koja ima 28 poslanika u parlamentu bude bilo čija marioneta.

“A vi ne da ste bili marioneta sa tri poslanika, nego ste igrali kao “bela lala”. Nadam se da se u to kolo neće vraćati sad u Podgorici. Ja se nadam da nećete. Pozivam vas da učestvujete u naredne dvije i po godine u evropskom putu Crne Gore, da zatvorimo evropski put Crne Gore”, kaže Spajić.

O Veljem brdu

Predsjednika Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića interesuje redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekat Velje brdo.

“Koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekta Velje brdo, kao i faznost realizacije istog?”, pitao je Đurović.

Spajić je naglasio da se konačno o projektu „Velje brdo” može razgovarati, onako kako je neophodno – van konteksta predizborne kampanje, tokom koje su se brojni nadmetali da bez utemeljenja osporavaju ideju, koja za cilj ima podizanje kvaliteta života građana Crne Gore i rjesavanje egzistencijalnog pitanja za brojne naše sugrađane – njih preko 42.000.

“Prvi korak je usvajanje prostorno-urbanističkog plana za Podgoricu. Stekli su se uslovi da se ovim dokumentom izvrši analiza svih potencijala i ograničenja, koja su od važnosti za Projekat “Velje brdo” i definiše infrastrukturna opremljenost u zahvatu Projekta i povezanost sa drugim djelovima Grada i okruženjem. Očekujemo da plan na Vladi bude usvojen do kraja 2024. nakon čega će se odmah krenuti sa realizacijom projekta, koji će imati multiplikativno dejstvo na sveukupne procese u Crnoj Gori. Znam da mi ponekad zamjeraju na prevelikom optimizmu, ogromnim
očekivanjima i viziji moderne Crne Gore, koja iz toga proizilazi, ali čvrsto vjerujem da je to jedini način da iz korijena promijenimo sliku naše države”, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima Crna Gora nije mogla ništa. Sada je vrijeme, kaže, da nama, pa onda Evropi i svijetu pokazemo da možemo sve, samo kada se usaglasimo da su građani i njihov kvalitet života na prvom mjestu.

Spajić: Tražim konsenzus da bi Crna Gora bila dio EU 2028.

Premijer je kazao nakon što je Premijerski sat nastavljen da su tenzije prisutne u društvu, pa se prenose u parlament.

“Dešava se ponekad, pogotovo kod nas na Mediteranu”, dodao je Spajić.

On je rekao da treba raditi na kulturi dijaloga, i smirivanju tenzija.

On je zatražio konsenzus vlasti i opozicije, kako bi Crna Gora bila dio EU 2028. godine.

Prekid sjednice Skupštine, spriječen sukob Nenezića i Pejovića