Naftni derivati juče je trebalo da pojeftine i to eurodizel za tri centa po litru i obje vrste benzina za po jedan cent, ali je zbog uvođenja nove naknade od tri centa za formiranje naftnih rezervi države, došlo do povećanje cijene benzina za po dva centa a eurodizelu je ostala ista cijena.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Cijene goriva usklađuju se svakih 14 dana na osnovu kretanja cijena derivata na međunarodnoj berzi i odnosa kursa dolara i eura, a zatim se na taj iznos dodaju fiskni troškovi kao što su akcize, PDV, dozvoljena malorodajna marža, lučki i špeditorski troškovi...

Međutim, u petak je u Službenom listu objavljena izmjena ove uredbe gdje je u obračun dodata i naknada od tri centa po litru benzina i eurodizela za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata, što je dovelo do promjene u formuli obračuna pa je očekivano smanjenje cijena zbog pada na međunarodnim berzama pretvoreno u rast zbog uvođenje nove naknade.

Od 31. decembra ovo je četvrto uzastopno povećanje cijena goriva u Crnoj Gori. Cijene benzina od tada su ukupno veće za devet centi a eurodizela sa osam centi.

U susjednim država od juče ili tokom sedmice doći će do snižavanja cijena naftnih derivata.

U Hvatskoj će od sjutra cijena eurosupera biti niža dva centa i koštaće 1,51 euro, što je jedan cent manje nego u Crnoj Gori, dok je eurodizel pojeftinio za četiri centa i koštaće koliko i u Crnoj Gori.

U Bosni i Hercegovini nove cijene goriva, niže od dva do pet centi, počeće da se primjenjuju krajem sedmice. Litar eurodizela sada u ovoj zemlji prosječno, zavisno od entiteta, košta 1,29 eura, pa će sa novim sniženjem biti jeftiniji za oko 17 centi u odnosu na Crnu Goru. Super 95 u BiH prosječno košta 1,27 eura a super 98 1,38 eura, odnosno biće za 27 do 20 centi jeftiniji nego u Crnoj Gori.

Cijene goriva u Srbiji se usklađuju petkom, pa se za kraj ove sedmice očekuje, takođe, pad cijena za dva do četiri centa po litru. Cijena eurodizela u ovoj susjednoj zemlji sada košta 1,7 eura, dok su cijene benzina 1,58 eura. Srbija ima jedne od najvećih cijena goriva u regionu.

Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa saopštilo je juče da započinje proces ostvarivanja uslova za formiranje strateških rezervi naftnih derivata, kroz prikupljanje naknade na maloprodajnu cijenu naftnih derivata.

Vlada je ranije odlučila da troškove obezbjeđivanja i čuvanja državnih naftnih rezervi prebaci na građane i privredu tako što će plaćati posebnu naknadu od tri centa po litru. Te buduće rezerve čuvale bi se u naftnim skladištima u Baru koje je od 2003. godine koristio Jugopetrol, koji je izgubio spor sa državom i treba da ih preda državnoj firmi Montenegrobonus. U toku je tender za adaptaciju naftnih rezervoara.Riječ je o tenderu za izvođenje radova i nadzor nad radovima koji bi trebalo da traju devet mjeseci, kako je ranije pojašnjeno iz Vlade.

Naftne kompanija Jugopetrol, Ina Crna Gora i Petrol Crna Gora imaće obavezu da zajedno sa državom formiraju naftne rezerve u ovoj godini i njima će Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa do kraja marta dostaviti instrukcije o količini i strukturi tih rezervi. Uvoznici imaju rok od 200 dana od dana dostavljanja instrukcije, za formiranje obaveznih rezervi.

“Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima”, piše u saopštenju.

Kažu da je, pored toga, uspostavljanje rezervi usklađeno sa praksama EU, gdje zemlje članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta, kao i da je u toku izbor izvođača za rekonstrukciju naftnih skladišta.

I dok građanima uvodi nove namete Vlada je ranije izmjenom pravilnika vlasnike jahti i brodova oslobodila plaćanja akcize na gorivo, koja inače iznosi od 44 do 55 centi po litru

Vladino obrazloženje je da to rade kao podstrek razvoju nautičkog turizma.

Vlasnici ovih plovila bili su oslobođeni akciza do juna 2022. godine, kada su akcize za njih uvedene na predlog tadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića. Ministarstvo je tada izračunalo da je državni budžet od 2018. godine do jula 2022. izgubio oko 59 miliona eura po osnovu nenaplaćenih akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) na promet goriva za jahte i brodove.

Iz Ministarstva finansija kojim rukovidi Novica Vuković nisu naveli koliko će ova mjera uticati na smanjenje budžetskog prihode. Ove povlastuice za jahtaše će važiti do ulaska države u Evropsku uniju.

I dok građanima uvodi nove namete Vlada je ranije izmjenom pravilnika vlasnike jahti i brodova oslobodila plaćanja akcize na gorivo, koja inače iznosi od 44 do 55 centi po litru. Vladino obrazloženje je da to rade kao podstrek razvoju nautičkog turizma.