Psihologija privlačnosti istražuje kako i zašto biramo partnere, prijatelje i ljude s kojima stvaramo bliske odnose. Ali, privlačnost nije samo pitanje emocija – ona ima i naučnu podlogu.

Foto: Ilustracija/ Pexels

Kada nekoga smatramo privlačnim, mozak oslobađa dopamin, serotonin i oksitocin – neurotransmitere koji izazivaju osjećaj prijatnosti, sreće i povezanosti. Zanimljivo je da se nivoi dopamina povećavaju na sličan način kao kod osoba koje konzumiraju određene supstance, što može objasniti zašto se zaljubljeni ljudi ponašaju gotovo "zavisnički".

Nije slučajnost ako se neko osjeća prijatnije u društvu osoba koje mu liče. “Ogledalo” je nesvjesna tendencija oponašanja tuđih pokreta, izraza lica i govora tijela. Kada neko nesvjesno imitira gestikulaciju ili ton glasa, mozak to interpretira kao znak pouzdanosti i bliskosti, što dodatno povećava privlačnost.

Psihološka istraživanja potvrđuju da smo skloniji osjećati privlačnost prema osobama koje često viđamo. Ovaj fenomen poznat kao “efekt blizine” objašnjava zašto se mnoge ljubavne priče rađaju na radnim mjestima, u školama ili među zajedničkim prijateljima – što smo češće u nečijem društvu, to je veća vjerovatnoća da ćemo razviti simpatiju ili dublju emocionalnu povezanost.

Iako se često kaže da se suprotnosti privlače, stručna istraživanja sugerišu suprotno – sličnosti su ključ stabilnih i dugotrajnih odnosa. Iako različite ličnosti mogu biti privlačne u ranim fazama upoznavanja, dugoročno, većina ljudi bira partnere s kojima dijeli slične vrijednosti, interese i poglede na život. Pokazalo se da su parovi s kompatibilnim uvjerenjima, srećniji i dugotrajniji od onih s izraženim razlikama u ključnim aspektima.

Zanimljivo je i da nas ponekad više privlače osobe koje nisu odmah dostupne ili koje djeluju misteriozno. Ovaj fenomen, poznat kao “efekat nesigurnosti”, objašnjava kako neizvjesnost može pojačati interes – kada ne znamo tačno šta druga osoba osjeća prema nama, mozak postaje još angažovaniji i zainteresovaniji. Ali, iako taj faktor može povećati uzbuđenje, istovremeno može izazvati i emocionalni stres.