Ministarstvo javne uprave saopštilo je da već duže vrijeme posvećeno radi na pripremi što kvalitetnijeg teksta Zakona o Vladi Crne Gore. S tim u vezi, kako kažu, javnost je već imala priliku da se upozna sa svim koracima koje smo preduzimali u ovom pravcu.

Foto: Facebook screenshot/ Ministarstvo javne uprave Crne Gore

Podsjećanja radi, Radno tijelo za pripremu Predloga zakona o Vladi, pripremilo je Nacrt zakona sa kojim se Vlada upoznala u julu 2022. godine, a koji je na javnoj raspravi bio od 21. septembra 2022. godine.

"Tekst Zakona unaprijeđen je komentarima dobijenim sa javne rasprave, kao i komentarima nadležnih organa tokom sprovedenih dodatnih međuresorskih konsultacija, kao i komentarima SIGMA-e. Nakon togam Nacrt zakona, je dostavljen Evropskoj komisiji, a zatim i Venecijanskoj komisiji koja je na plenarnom zasijedanju u oktobru 2023. godine, usvojila mišljenje o Nacrtu zakona, sa pozitivnom ocjenom i određenim sugestijama i preporukama za dalje poboljšanje. U decembru 2023. godine Ministarstvo javne uprave organizovalo je Okrugli sto pod nazivom „Zakon o Vladi - otvorena pitanja". Nakon dobijenih komentara sa okruglog stola, Nacrt Zakona je unaprijeđen, kao i prethodno, nakon sugestija Venecijanske komisije. U saradnji sa Kancelarijom Savjeta Evrope u Crnoj Gori, tekst Zakona usklađen je sa GRECO preporukama. Poslije svih ovih aktivnosti, tekst Zakona je ponovo usaglašen sa nadležnim organima, a zatim dostavljen Evropskoj komisiji", kaže se u saopštenju.

Pojašnjavaju da s obzirom da su se javile određene nejasnoće u vezi predloženih zakonskih rješenja, a u cilju kontinuirano otvorene saradnje sa civilnim sektorom i drugom zainteresovanom javnosti, Ministarstvo javne uprave koristi priliku da ukaže na par činjenica.

"Imajući u vidu nedoumice koje su se javile povodom nepostojanja odredaba koje regulišu rad Vlade nakon prestanka njenog mandata, odnosno tzv. tehničkog mandata, naglašavamo da je Ministarstvo javne uprave predlagalo ova rješenja zajedno sa Radnom grupom, a takav stav i potvrdilo dostavljanjem zakonskog teksta sa ovom odredbom Venecijanskoj komisiji. Međutim, u finalnoj fazi usaglašavanja Zakona sa nadležnim organima, odredba koja se tiče tehničkog mandata brisana je, iz razloga što nam je kontinuirano ukazivano da se to pitanje ne može uređivati zakonom, te da takvo zakonsko rješenje nije u skladu sa Ustavom", navodi se u saopštenju.

Nacrtom zakona o Vladi Crne Gore propisano je, kako se navodi, da Vlada može imati najviše 18 ministara za upravne oblasti, s tim da su prepoznate upravne oblasti koje se ne mogu spajati sa drugim upravnim oblastima.

"Međutim, osim sedam prepoznatih upravnih oblasti, Vlada, u skladu sa pravcima razvoja Crne Gore i ekspozeom mandatara za sastav Vlade, može imati još jedanaest upravnih oblasti u skladu sa svojim politikama. Posebno ukazujemo i da je maksimalni broj resora u Vladi, sa 15 na 18 povećan u skladu sa Mišljenjem Venecijanske komisije", kaže se u saopštenju.

Prelaznim i završnim odredbama propisano je, kako navodi, da će se odredbe Zakona, koje se odnose na sastav Vlade primjenjivati narednog dana od dana proglašenja konačnih rezultata prvih narednih parlamentarnih izbora. Ovakvo zakonsko rješenje usklađeno je sa Mišljenjem Venecijanske komisije i ustavnim načelom zabrane povratnog dejstva zakona.

"Što se tiče davanja definicije “hitnog slučaja” u kojem se može održati telefonska sjednica Vlade, ali i bilo kog drugog kolegijalnog organa, stava smo da bi takav pristup u praksi mogao izazvati probleme. Ne postoji način da se bilo kojim zakonom predvide svi hitni slučajevi, pogotovo u vrijeme kada se svijet i tehologija suočavaju sa ubrzanim razvojem i transformacijom", navode u saopštenju.

 Ministarstvo javne uprave očekuje da će Zakon o Vladi Crne Gore biti usvojen u kratkom roku, ali takođe naglašava da nije realno za očekivati, a isto nije moguće ni sa aspekta pravne teorije i prakse, da se jednim propisom predvide i riješe svi problemi u konkretnoj oblasti.