U susret 2. aprilu, Međunarodnom danu autizma, danas se u Naučno tehnološkom parku Crne Gore održava IV simpozijum o poremećajima iz spektra autizma u organizaciji Centra za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Foto: arhiva, Kolektiv.me

Ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma”, kako su kazali iz KCCG, nastala je sa idejom da upoznamo autizam iz različtih aspekata u društvu koje teži jednakim šansama za sve i podstaknutim mogućnostima.

Organizator simpozijuma pripremio je poruke za učesnike sa željom da ih šire u svojoj zajednici kao i da bez stigme pričaju o autizmu: „Autizam nije strašna riječ“, „Drugačiji, ne manje važni“, „Razumijevanje počinje edukacijom“, „Ne gledajte ograničenja, već mogućnosti“, „Autizam nije nedostatak, već jedinstvenost“, „Različitost je bogatstvo“ i „Stvarajmo svijet razumijevanja“.

Sa simpozijuma je poslata jasna poruka da šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.

Direktor KCCG Aleksandar Radović je na svečanom otvaranju kazao da Crna Gora za sada nema registar osoba koje imaju neki od poremećaja iz spektra autizma.

Od ukupno 26 zapsolenih, tri su psihijatra, tri logopeda, po jedan defektolog-somatoped, defektolog-oligofrenolog, te klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije medicinske sestre sa visokom školom i šest zdravstvenih tehničara uz troje zaposlenih iz administracije.

Doc. dr Milena Cojić iz Ministarstva zdravlja je kazala da je Vlada Crne Gore u oktobru 2023. godine, uz veliku pažnju stručne zajednice, usvojila Strategiju ranog razvoja djeteta 2023-2027.

“U posljednjim godinama, u Crnoj Gori je prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja”, kazala je Cojić navodeći da je strategija ranog razvoja djeteta ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem uzrastu.

“Posebno važno je što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivnosti usmjerenih ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma. Kroz različite obrazovne, zdravstvene i socijalne usluge, kao i kroz sistem podrške porodicama, ova strategija ima za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva”, istakla je Cojić dodajući da će Ministarstvo zdravlja nastojati da radi na rješavanju, kako je kazala, izazova po pitanju kadra, kao i pružanju podrške djeci u tretmanima koji su zasnovani na naučnim metodama.

Dr Iva Ivanović, spec. dječije i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj KCCG naglasila je da su rana intervencija, individualizovani pristupi i kontinuirano obrazovanje stručnjaka ključni za poboljšanje kvaliteta života osoba sa autizmom.

„Ovaj skup je za nas mnogo više od stručnog događaja – on je prilika da se okupimo, razmijenimo iskustva, učimo jedni od drugih i zajednički tražimo bolje načine da razumijemo i podržimo osobe iz spektra autizma i njihove porodice“, kazala je Ivanović, naglašavajući da što više saznajemo o autizmu istovremeno shvatamo koliko je svaka osoba sa ovim stanjem jedinstvena i koliko je važno da pristupamo s pažnjom, razumijevanjem i otvorenošću za nove perspektive.

„Bogatstvo jednog društva upravo leži u mogućnostima novih perspektiva, novih horizonata sagledavanja, koji stvaraju bolji kvalitet života svih, a naročito onih kojima je podrška najpotrebnija“, naglasila je Ivanović.

Ona je pojasnila da poremećaj iz spektra autizma predstavlja neurorazvojno stanje koje utiče na način na koji pojedinci percipiraju svijet, komuniciraju i interaguju s drugima.

„Još uvijek ne znamo zašto nastaje autizam, ali rezultati naučnih istraživanja govore da kombinacija genetskih i faktora sredine doprinosi njegovom razvoju. Osobe sa autizmom često imaju komorbiditete, odnosno pridružena stanja, koja su češće razlog otežanog životnog funkcionisanja nego li sam autizam“, pojasnila je Ivanović.

Na simpozijumu će domaći stručnjaci održati mnogobrojna stručna predavanja o savremenim naučno-stručnim ali i društvenim saznanjima o autizmu. Pored predavanja, uz diskusije i kroz kroz igru, dijeliće iskustva što je ujedno i prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma.

“Medicina, po sebi, ne može pružiti trenutni maksimum, bez konkretnog doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru. U Centru je moguće uraditi kompletnu dijagnostiku zlatnog standarda, kao bilo gdje drugo u razvijenom svijetu. Međutim, informacije Centra za rani razvoj jesu veliko upozorenje da se, što je prije moguće, moramo reorganizovati na najširem frontu. U sklopu mogućnosti KCCG uradićemo sve što je u našoj moći da ovo stanje unaprijedimo, svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju, na prvom mjestu, djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari”, poručio je dr Radović dodajući da podaci Centra za rani razvoj iz januara 2025. godine govore da su kolege radile sa 557 djece.

“Od toga, dječaka je 439, a djevojčica 118. Ipak, značajan broj njih je i dalje u procesu dijagnostike, dio njih odlazi u inostranstvo, a uz to, dio roditelja i staratelja, uslijed stigme i straha, nekada odbijaju da prihvate postavljenu dijagnozu, pa je to proces koji potraje”, naveo je on ističući da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste.

“Tokom 2023. godine, postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle, 2024. godine bilo ih je 167“, naveo je dr Radović.

 On se zahvalio zaposlenima Centra za rani razvoj, koji, kako je naglasio, i pored ograničenih kapaciteta, požrtvovano rade.