Pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Njih je trenutno 138.

 

Foto: Ilustracija/Pixabay

Nakon smrti ili ostavke pape, kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gdje polažu zakletvu na tajnost i izoluju se od spoljnog svijeta. Naziv konklava dolazi od latinskog izraza cum clave (pod ključem).

Izolovani kardinali mogu raspravljati o zaslugama vjerovatnih kandidata. Otvorena kampanja nije dopuštena, ali to je „i dalje izrazito politički proces“, piše BBC.

Izbor se sprovodi putem niza tajnih glasanja, pri čemu svaki kardinal izbornik ispisuje ime po izboru na komad papira.

Za izbor pape potrebna je dvotrećinska većina.

Svaki dan se održavaju četiri kruga glasanja dok jedan čovjek ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu.

Glasački se listići spaljuju nakon svake sjednice, ispuštajući dim koji mogu vidjeti posmatrači na Trgu svetog Petra i šire.

Ako je dim crn, kardinali nisu donijeli odluku. Bijeli dim označava da je izabran novi papa.

Šta je konklava?

Grupa kardinala koji čine konklavu koja bira sljedećeg papu je „zaista najmoćnije svjetsko biračko tijelo“ u odnosu na svoju veličinu, piše Financial Times.

Franja, prvi neevropski papa od osmog vijeka, uveliko je oblikovao izbor svoga nasljednika. Od 138 kardinala mlađih od 80 godina veliku većinu imenovao je on.

Ukupan broj kardinala izbornika tehnički bi trebalo da bude ograničen na 120, ali Franjo nije prvi papa koji je prekoračio tu granicu.

Većina kardinala uoči konklave neće previše znati o budućim kandidatima za papu. Izbor pape, naime, nije poput glasanja za političko vođstvo, gdje kandidati javno iznose stavove i javno se provjeravaju, često „ad nauseam“ (do gađenja).

Manji dio konklave činiće kardinali iz Rimske kurije, koja pomaže papi u upravljanju Crkvom, a velika većina su nadbiskupi „s terena“, iz biskupija širom svijeta.

U postojećem izbornom kardinalskom kolegijumu nema predstavnika nekih velikih i tradicionalnih kardinalskih sjedišta, poput milanske i losanđeleske nadbiskupije, koje je Franja zaobišao u korist nadbiskupa s ‘periferija’ koji odražavaju njegovu pastoralnu orijentaciju i brigu za siromašne.

Tako će u kardinalskom zboru biti više latinoameričkih, afričkih i azijskih kardinala, a manje kurijalnih, italijanskih i evropskih kardinala nego inače.