Uspješno i održivo upravljanje zaštićenim područjima moguće je samo kada su lokalne zajednice istinski uključene – ne kao posmatrači, već kao ravnopravni partneri. Upravo iz tog razloga, formiranje i jačanje participativnih tijela kao sto su socio-ekonomski forumi predstavljaju ključni korak ka odgovornom, iskrenom i dugoročnom očuvanju prirodnih vrijednosti.

Foto: Parkovi Dinarida

Ovo je poruka dvodnevne radionice posvećene participativnom upravljanju zaštićenim područjima u Crnoj Gori, koju su 24. i 25. aprila u Andrijevici organizovali Parkovi Dinarida. Događaj je okupio predstavnike institucija, upravljače zaštićenih područja, predstavnike lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva, a poseban fokus bio je na ulozi i benefitima osnivanja socio-ekonomskih foruma, kao i na razmjeni iskustava iz dosadašnjeg rada ovih tijela.

Zoran Mrdak, predsjednik Parkova Dinarida, poručio je u uvodnom obraćanju da su prvi socio-ekonomski forumi osnovani prije deceniju, te da je upravljanje zaštićenim područjima neodvojivo od saradnje sa lokalnom zajednicom. Stoga su ova tijela ključni mehanizmi djelovanja i povjerenja, koji omogućavaju aktivno učešće svih zainteresovanih strana.

“Savremeno upravljanje zaštićenim područjima nemoguće je bez ozbiljnog tijela koje obezbjeđuje da se na jedan iskren način radi sa lokalnom zajednicom. Tokom godina imali smo brojne izazove, ali i otpore lokalnog stanovništva, kada je u pitanju proglašenje zaštićenih područja. Sve to nam govori da neki procesi nijesu bili inkluzivni, participativni i transparentni. Dakle, potreban je iskren odnos upravljača, povjerenje, posvećenost i sistematični pristup. Ako toga nema, mi nećemo imati rezultate“, saopštio je Mrdak. 

Dejan Nikočević, v.d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, istakao je da bez aktivnog učešća cjelokupne zajednice participativno upravljanje ostaje samo ideja na papiru. Podsjetio je da ciljevi Evopske unije podrazumijevaju efektivnu zaštitu 30 odsto kopna i 30 odsto mora do 2030. godine, što znači da je pred nama veliki posao.

„Ono što raduje jeste da se od 2017. godine u kontinuitetu mapira kopneni dio radi definisanja buduće Evropske ekološke mreže „Natura 2000“. Proglašavanjem ekološke mreže u velikoj mjeri ćemo doprinijeti povećanju procenta zaštite. Međutim, potrebno je raditi i na efektivnom upravljanju jer ćemo u suprotnom imati takozvane 'parkove na papiru'. U cilju što bolje pripreme efektivnog upravljanja zaštićenim područjima i ekološkom mrežom, ovo Ministarstvo mijenja postojeća zakonska rješenja kroz Zakon o zaštiti prirode i Zakon o nacionalnim parkovima“, kazao je između ostalog Nikočević.

Marinela Đuretić, direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, istakla je da održivo upravljanje podrazumijeva lokalnu zajednicu kao aktivnog učesnika, a ne pukog posmatrača.

„Važnost odnosa sa lokalnom zajednicom biće predmet naše pažnje i prilikom izrade novih planova upravljanja. Vjerujemo da zaštićena područja ne treba da budu zatvoreni, već prostori otvorenog dijaloga, inovacija i zajedničkih rješenja. Ako zajedno radimo, ako slušamo i učimo jedni od drugih, nacionalni parkovi mogu biti primjer uspješne ravnoteže između zaštite i razvoja“, poručila je Đuretić.

O značaju formiranja socio-ekonomskih foruma govorio je i Milan Marsenić, direktor Parka prirode Komovi. On je podsjetio je da će u saradnji sa Parkovima Dinarida ovo tijelo biti formirano i na tom području, a u cilju što efikasnije saradnje sa lokalnim stanovništvom.  

Foto: Parkovi Dinarida

Dvodnevna radionica u Andrijevici bila je prilika i da se učesnici upoznaju sa konkretnim primjerima funkcionisanja ovih tijela kako u Crnoj Gori, tako i u zemaljama regiona poput Hrvatske i Srbije.

Veselin Luburić, rukovodilac Odjeljenja za zaštititu prostora i održivi razvoj u Nacionalnim parkovima Crne Gore, istakao je da su socio-ekonomski forumi pokazali jednu emancipatorsku ulogu, doprinoseći inkluziji lokalne zajednice u procese planiranja i odlučivanja.

„Cilj je da lokalna zajednica osjeti benefite od nacionalnog parka. Da nacionalni parkovi ne budu samo područje gdje su stanovništvu zabranjene određene aktivnosti, već da kroz jedan senzitivni pristup prikažemo mogućnosti koje oni mogu iskoristiti. Zadovoljstvo lokalnih zajednica nam je jedan od primarnih ciljeva. Unapređenje rada socio-ekonomskih foruma i inkluzivnost lokalne zajednice biće jedan od prioriteta u narednom periodu“, kazao je Luburić.

Goran Gugić, ekspert u zaštiti prirode, govorio je o iskustvima u radu Savjeta korisnika Parka prirode Lonjsko Polje u Hrvatskoj. Istakao je da je u pitanju mehanizam koji je doveo do uspostavljanja iskrene i trajne saradnje između upravljača zaštićenim područjima i lokalne zajednice.

„U Lonjskom Polju ključni su lokalni stočari koji generišu jedan od ključnih ekoloških proseca – ispašu. Oni su nas na početku smatrali kao zaštitare koji će ih ograničiti u razvoju, ali kroz saradnju shvatili su da smo na istoj strani i da nam je isti interes. Počeli su da doživljavaju park, ne kao nešto što ih ograničava, već kao nešto što im pomaže da se bave onim čime su se bavili stoljećima. Svi shvataju svoju ulogu i sve je koordinacija. To je zapravo suština svega“, istakao je Gugić.

Kada je riječ o Srbiji, iskustva o radu Savjeta korisnika prenio je Ranko Milanović, rukovodilac službe informisanja, prezentacije i turizma u Nacionalnom parku Tara. Milanović je istakao da je formiranje Savjeta približilo zajednici rad lokalnih upravljača, te donijelo brojne benefite.

„Na primjer, prošle godine smo počeli sa naplatom ulaska u NP Tara i sav prihod stavljen je na raspolaganje Savjetu. Na bazi njihovih ideja mi smo u Plan upravljanja za 2025. uvrstili razne aktivnosti počev od arheoloških istraživanja, izleta za djecu na području nacionalnog parka, odvajanja novca za projektne aktivnosti, ali i brojne buduće ideje. Došli smo do nekog, najblaže rečeno, zajedničkog jezika. Prepoznajemo interese i jedne i druge strane. Prepoznajemo zlatnu sredinu i idemo ka zajedničkom dobru“, kazao je Milanović.

Tokom radionice predstavljena je i Analiza pravnog okvira i preporuke za unapređenje rada Socio-ekonomskih foruma u zaštićenim područjima Crne Gore, čime je učinjen ogroman korak na polju unapređenja saradnje i participacije lokalnih zajednica u zaštiti prirode i održivom razvoju.

Podsjetimo, radionica organizovana je u okviru projekta: „Osnaživanje lokalnih zajednica za održivo upravljanje zaštićenim područjima” koji je podržan kroz program Podržani=Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo (fAKT)u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.