Sresti medvjeda u naseljenim krajevima i po drumovima, više nije iznenađenje. Nekada rijetki gosti, sada su sve bliže kućama, a razlog su klimatske promjene i borba za opstanak.
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
Stručnjaci upozoravaju da i građani bacanjem otpada i pravljenjem deponija privlače medvjede koji se uvijek vraćaju tamo gdje nađu hranu.
U Banjanima medjvjedi nisu baš rado viđeni gosti. Ruža Mićunović iz Banjana kaže da medvjed u tom kraju već tri godine štete pravi, te da joj je jednu kravu nagrdio.
“Dva mjeseca krava nije mogla nikuda, ranjena jedva je ustajala, a ovu jednu ubio je nasmrt, 20 litara mlijeka je davala”, požalila se Ruža.
Nekada je to bila rijetkost, a danas gotovo svakodnevica. U posljednjih 10 godina stanje na terenu se mijenja, što stručnjaci objašnjavaju klimatskim promjenama.
“Medvjedi su aktivni tokom cijele godine, što nije dobro, a i upravo u ovom periodu oni zbog gladi prilaze samim kućama, naseljima i tako dalje. Ne bih se složio da je njihova brojnost veća, već su samo oni povećali svoju teritoriju koju imaju u potrazi za hranom kako bi nadomjestili sve ono što jesu njihove fiziološke potrebe”, rekao je Aleksandar Perović iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Zbog toga, navodi, treba preduzeti mjere kako medvjede ne bi prvlačili da se približe kućama.
“Ne smijemo ostavljati smeće u blizini kuća, ne smijemo bacati i uopšte imati neka smetlišta ili deponije, jer medvjedi su takođe i oportunisti. Šta to znači? To znači da ako medvjed na nekom mjestu nađe izvor hrane, bilo organskog, industrijskog porekla, nije bitno, on će se uvijek tu i vraćati. I to je jedan veliki problem zašto se upravo i on približava samim kućama”, poručio je Perović.
U slučaju bliskog susreta s medvjedom stručnjaci savjetuju da je važno je ostati pribran, ali i imati na umu da medvjedi veoma rijetko napadaju.
“I koliko god to čudno zvučalo, medvjedi se više boje od ljudi nego ljudi od medvjeda. Samo je važno da, ako smo u staništu medvjeda, da budemo malo glasniji, da se čuju zvukovi, odnosno da su medvjedi, ali takođe i druge divlje životinje, svjesni našeg prisustva i samim tim će se smanjiti mogućnost da čak i dođe do vizuelnog kontakta, a da ne pričamo samo o napadu”, savjetuje Perović.
Oprez je važan ali i razumijevanje da granica između našeg i njihovog prostora postaje sve nejasnija.
KOMENTARI (0)