Noću svijet često postaje tamniji i prijetnjiviji.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Dok ležimo budni i gledamo u strop, mnogi od nas osjećaju potrebu za utjehom – bilo da je riječ o cigareti, čokoladi ili obroku bogatom ugljikohidratima. Naučnici sada potvrđuju ono što mnogi od nas već znaju: ljudski um noću mijenja način rada, a negativne emocije lakše preuzimaju kontrolu.

Prema novom naučnom istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Network Psychology, mozak tokom noći ulazi u stanje u kojem su emocije, odluke i percepcija značajno drugačiji nego tokom dana. Kako prenosi Science Alert, nakon ponoći negativne misli postaju dominantne, dok pozitivne ustupaju mjesto zabrinutosti, tjeskobi i impulsivnosti. U tom stanju, opasne ideje postaju privlačnije, a unutarnje kočnice slabije.

Uloga cirkadijalnog ritma u noćnim promjenama uma

Naučnici vjeruju da je ključni faktor u ovom fenomenu naš cirkadijalni ritam – biološki sat koji upravlja ciklusima budnosti i spavanja tokom 24 sata. Za vrijeme dana mozak je fokusiran na aktivnosti i interakciju s okolinom, dok noću prirodno teži odmoru i spavanju.

"Postoje milioni ljudi koji su budni noću, a njihovi mozgovi ne funkcionišu optimalno kao tokom dana", izjavila je neurološkinja Elizabeth Klerman sa Univerziteta Harvard, ističući potrebu za dodatnim istraživanjima zbog mogućeg uticaja na zdravlje i sigurnost.

S evolucijskog aspekta, ovakvo prilagođavanje imala je smisla, naši su preci danju bili aktivni u lovu i sakupljanju, dok je noć bila period rizika od grabežljivaca. Noćna budnost tada je služila za prepoznavanje opasnosti, ali u današnjem kontekstu taj bi mehanizam mogao uzrokovati više štete nego koristi. Jedna od ključnih tačaka u istraživanju je porast rizičnih ponašanja koja se javljaju noću. Autori hipoteze "U nakon ponoći" navode konkretne primjere: zavisnika o heroinu koji danju kontroliše žudnju, ali joj noću podliježe, ili studenta koji tokom besanih noći razvija osjećaj bespomoćnosti i duboke usamljenosti.

Statistika potvrđuje ozbiljnost ovih fenomena

Rizik od samoubistva između ponoći i 6 sati ujutro čak je tri puta veći nego u ostalim djelovima dana. Samopovrijeđivanje i suicidalne misli češći su upravo tada, a naučnici sugerišu da je tome razlog nesklad između unutrašnjih bioloških ritmova i stvarnog ponašanja.

Povećana je i konzumacija opasnih materija. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da je rizik od predoziranja opioidima noću čak 4.7 puta veći. Neki stručnjaci to pripisuju uticaju mraka i umora, ali sve je više dokaza da neurološke promjene koje se događaju noću imaju ključnu ulogu.

Ko je u najvećem riziku i što još ne znamo?

Naučnici, uključujući Klerman, ističu da nijedna studija do sada nije detaljno istražila utjecaj nedostatka sna i cirkadijalnog rasporeda na obradu nagrada i donošenje odluka kod ljudi. Osobe koje rade noćne smjene – piloti, ljekari, medicinske sestre i drugi – posebno su ugrožene, ali još uvijek nije jasno kako se njihov mozak dugoročno nosi s takvim obrascem budnosti.

Iako je mozak aktivan i tokom noći, mnogo je nepoznanica o tome kako tačno funkcioniše kada odstupa od prirodnog ritma.