Skupštinska sala Opštine Plužine bila je prepuna tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama Prostornog plana Plužina.

Foto: Mjesni odbor Gornja Brezna

Mještani Gornjih Brezana poručili su predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i predsjedniku Opštine Slobodanu Deliću, da im nije prihvatljiva namjera države da u srcu sela grade veliko energetsko čvorište — dalekovode, trafostanicu i prateću infrastrukturu — jer to, kako ističu, znači uništenje sela i njihove budućnosti.

Sa velikim panoom na kome su uporedili „Brezna danas“ i „Brezna sjutra“, mještani su poslali poruku: „Ko ima pravo da uništi cijelo selo? U čijem interesu?“.

Predstavnici ministarstva i Delić kazali su da nemaju ovlašćenja da to spriječe, te da plan datira od prije 10 godina, kada je ucrtan u Prostorni plan Crne Gore.

Vesna Radojević podsjetila je da prilikom njegove izrade nije ispoštovana Arhuska konvencija, dokument koji Crna Gora primjenjuje kao zakon.

„Ova konvencija nalaže da lokalne zajednice budu aktivno uključene u proces donošenja planskih dokumenata od samog početka, te da o svemu budu obaviještene. Vi ste nas trebali obavijestiti, a ne da se sve radi daleko od očiju javnosti“, kazala je Radojević.

Radojević je upozorila da Gornja Brezna predstavlja rijetki slučaj u Pivi, naseljen ljudima koji se bave poljoprivredom, turizmom i planiraju da tu ostanu.

„Ono šta se sprema Gornjim Breznima ima pravne elemente zločina protiv čovječnosti — radi se o planskom egzodusu jedne zajednice pod dirigentskom palicom autokratskog režima“, poručila je.

Rade Mićanović rekao je da su Gornja Brezna proglašena turističkom zonom, te da su on i njegova porodica, kao i brojne druge, uložili znatna sredstva u turizam i poljoprivredu.

„Šta sad da radimo ako nam usred sela grade trafostanicu i dalekovode? Da turistima pokazujemo dalekovode?“, upitao je Mićanović.

Predstavnici ministarstva odgovorili su da je planska dokumentacija dostupna na njihovom sajtu, ali mještani ističu da nemaju ni znanja ni uslova da prate takve dokumente.

Mićo Blagorjević rekao je da nema televizor i da nije znao šta se dešava, sve dok nije postalo kasno.

Bobana Mićanović upozorila je na štetne posljedice koje ovakav energetski objekat može imati po zdravlje i egzistenciju mještana:

"Što se tiče zdravstvenih rizika, povećan je rizik od leukemije kod djece, i do 69 odsto. Elektromagnetna zračenja utiču na nastajanje neuroloških razvojnih problema kod djece, povećan je rizik od kancera. Trafostanice stvaraju konstantnu buku i zujanje što je nespojivo sa turizmom koji se ovdje razvija, uništava se obradivo zemljište, pad vrijednosti imovine. Gornja Brezna imaju potencijal za eko turizam ali niko ovdje neće doći da bi gledao dalekovode i trafo stanice", rekla je MIćanović.

Gordana Đurković, majka dva sina,  rekla je da oni nisu bili ni rođeni prije 12 godina, odgovarajući na uporno pitanje izlagača gdje su bili prije 12 godina, kada je ovo inicirano.

"Ja sam majka ova dva dječaka i dužna sam da kažem pred njima da smo ovdje, da nismo livade i šume, mi smo živi ljudi. Neko je dužan prema ovim ljudima koji se bave poljoprivredom, stočarstvom i turizmom. Oni generišu proizvod za ovu državu i nemaju da gledaju portale, sajtove ministarstva ili CGES-a, da čitaju elaboarate od hiljadu strana. Ovi ljudi nama trebaju, mi bez njih ne možemo da živimo, bez mlijeka, bez sira, bez mesa. Kad smo saznali da smo dio ovoga, svi smo bili u nekom poslu. To nije korektno. To nije održivi razvoj. Održivi razvoj se temelji na saradnji sa lokalnim zajednicama", rekla je Đurković.

Andrijana Mićanović rekla je, replicrajući takođe na tvrdnju da mještani nisu bili na ranijim javnim raspravama, da je ona bila u ime nevladine organizacije koja se protivi gradnji HE Komarnica, da su dostavljene primjedbe, ekspertska mišljenja međunarodnih tijela, ali da nisu nikada dobili čak ni odgovor od resornog ministarstva.

"Toliko o tome koliko znači učešće na raspravama, i koliko bi, vjerovatno, značilo i da su ovi ljudi bili na tim raspravama". kazala je Mićanović.