Na 100 stanovnika u Crnoj Gori bilježi se 39,1 komad oružja, pokazala je analiza koju je inicirao Vrhovni sud. Iz suda ukazuju da postoji izrazito visok procenat osuđujućih presuda za nelegalno držanje oružja, što ukazuje na sistemski problem u našem društvu te da je neophodna temeljna promjena.

Foto: MediaBiro, arhiva

U cilju jačanja vladavine prava, zaštite javne bezbjednosti i povratka povjerenja građana u pravosudni sistem, naročito nakon tragičnih događaja u kojima je veliki broj nedužnih ljudi izgubio živote usljed nelegalnog posjedovanja oružja, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić inicirala je, u ime ovog suda, izradu Analize kaznene politike crnogorskih sudova za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Povod za izradu Analize bila je izražena zabrinutost javnosti i nadležnih institucija zbog sve učestalijih slučajeva nelegalnog posjedovanja oružja i njegovog pogubnog uticaja na bezbjednost građana, naročito nakon tragedija na Cetinju.

Izrada Analize predviđena je i Akcionim planom za unapređenje bezbjednosne situacije na Cetinju.

"Vrhovni sud Crne Gore, kroz aktivno učešće svojih članova u radu Operativnog tima za unapređenje psihosocijalne podrške građanima Prijestonice Cetinje, i na ovaj način daje doprinos realizaciji pomenutog plana", navodi se u saopštenju.

Analiza je urađena na osnovu reprezentativnog uzorka od 431 pravosnažne presude osnovnih i viših sudova donijetih u posljednih pet godina, zaključno sa 30. aprilom 2025. godine u odnosu na ovo krivično djelo.

"Rezultati pokazuju da je kaznena politika blaža od zakonskih okvira. Preovlađuju uslovne osude (53%), kazne zatvora su često ispod miminuma (38%), najčešće izricana kazna zatvora je tri mjeseca dok je većina kazni ispod 6 mjeseci, čak i za teže oblike krivičnog djela", naveli su iz Vrhovnog suda.

Iako je zakonodavac za ovo krivično djelo, članom 403 Krivičnog zakonika Crne Gore, predvidio viši raspon kazni, upravo od zavisnosti od stepena opasnosti i količine oružja, praksa ne odražava tu razliku u konkretnim predmetima. I nakon zakonskih izmjena iz 2023. godine, trend blagih kazni se nastavlja, a Zabrinjava i izražena neujednačenost u postupanju među sudovima, kao i izostanak jasnog i potpunog obrazloženja presuda u pogledu visine i vrste kazne, pokazala je Analiza.

"U preporukama Analize posebno je naglašena potreba da se sudovi dosljednije rukovode principom proporcionalnosti kazne u odnosu na težinu i društvenu opasnost djela, dok se od viših sudova očekuje da, u predmetima s elementima organizovanog kriminala, daju snažniji preventivni i represivni odgovor na ove oblike krivičnih djela", navodi se u saopštenju.

Podatak koji je Analiza pokazala da u našoj državi postoji 39,1 komad odužja na 100 stanovnika, kao i da postoji izrazito visok procenat osuđujućih presuda za nelegalno držanje oružja, ukazuje na sistemski problem u našem društvu te da je neophodna temeljna promjena.

"Na osnovu uvida u praksu, predložene su konkretne mjere za odlučniji institucionalni odgovor kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i odgovara težini djela, čime bi se osnažila i preventivna i represivna funkcija kazni", navodi se u saopštenju.

Vrhovni sud kao najviša sudska instanca, koja ima ključnu ulogu u usmjeravanju i ujednačavanju sudske prakse, predlaže u Analizi donošenje smjernica koje bi doprinijele ujednačavanju sudske prakse i uspostavljanju jasnih i dosljednih standarda za izricanje kazni.

"Ovaj dokument preporučuje i jasno i izričito obrazloženje presuda u pogledu vrste i količine oružja, kao i jačanje preventivne funkcije kaznene politike radi zaštite javnog interesa", navodi se u saopštenju.

Analiza je izrađena u duhu reformi i evropskih integracija, sa ciljem stvaranja jedinstvenog, dosljednog i djelotvornog pristupa u procesuiranju krivičnih djela koja direktno ugrožavaju živote građana i javnu bezbjednost. Takođe, očekuje se da će ona da posluži kao osnova za reformu kaznene politike, naročito kroz edukaciju sudija, praćenje sudske prakse i ažuriranje kaznenih smjernica.

"Vrhovni sud Crne Gore kroz ovu Analizu, koju su uradile predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i savjetnice Bojana Bandović i Katarina Kapuci Lakićević, potvrđuje svoju ustavnu ulogu u obezbjeđivanju jedinstvene i zakonite sudske prakse, te doprinosi jačanju vladavine prava, sigurnosti građana i povjerenja javnosti u pravosudni sistem", zaključeno je u saopšenju suda.