"Ministarstvo kulture i medija ostaje posvećeno unapređenju medijskog ambijenta kroz jačanje zakonodavnog okvira, sprovođenje Medijske strategije i kontinuirani dijalog sa medijskom zajednicom, a budućnost novinarstva u velikoj mjeri zavisi od mladih koji ulaze u profesiju i kojima su potrebni podrška, stabilni uslovi rada i uzori u iskusnijim kolegama."

Foto: PR centar

To je poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović na događaju povodom 23. januara Dana novinara Crne Gore koji je taj resor organizovao na Cetinju.

Ministarka je kazala da je savremeno novinarstvo suočeno sa brojnim izazovima.

“Digitalno okruženje donijelo je brzinu i dostupnost informacija, ali i povećan pritisak na novinare da reaguju odmah, često nauštrb provjere činjenica i konteksta. Dezinformacije, govor mržnje i pritisci sa društvenih mreža dodatno komplikuju profesionalni rad, dok se povjerenje javnosti u medije sve teže gradi. U takvom ambijentu, odgovorno novinarstvo zahtijeva još više znanja, integriteta i lične hrabrosti. Poseban izazov profesiji predstavljaju kreatori sadržaja, tj kontenta, samoproglašeni influesnseri. Država treba da reaguje I štiti kvalitet informisanja“, navela je ministarka.

Prema njenim riječima, povjerenje u medije ne može se nametnuti, navodeći da se ono gradi dosljednošću, tačnošću i poštovanjem profesionalnih standarda.

“Zato su indikativni rezultati posljednjih istraživanja u Crnoj Gori koji kažu da se građani najčešće informišu putem TV i društvenih mreža, a najveće povjerenje imaju u televizije i portale. Upravo zato je važno podsjećati na vrijednosti koje su obilježile prve crnogorske novinare: odgovornost prema javnosti, jasno razdvajanje činjenica od mišljenja i svijest o snazi javne riječi“, rekla je Vujović.

Istakla je da zradicija lista „Crnogorac“ obavezuje i današnje novinare da slobodu izražavanja uvijek povezuju sa profesionalnom etikom.

“Posebno važno pitanje u savremenom kontekstu jeste bezbjednost novinara. Mi smo država u kojoj je 2004 ubijen glavni urednik jednog dnevnog lista, Duško Jovanović, te da ni nakon gotovo dvije decenije ovaj zločin nije u potpunosti rasvijetljen i to je mrlja na obrazu Crne Gore“, kazala je Vujović.

Podsjetila je da je Crna Gora posljednjih godina posvetila pažnju temi bezbjednosti, od obavezujućih uputstava do edukacije novinara i predstavnika policije o važnosti i značaju ove teme.

“Broj napada na novinare se povećava od 21 koliko je zabilježeno 2024 godine do 33 registrovana slučaja u prošloj godini, što, želim da vjerujem, ukazuje da su predstavnici medija ohrabreni da napade prijave i da vjeruju institucijama sistema, ali i dodatno upozorava na povećanu učestalost napada“, rekla je Vujović.

Ocijenila je da možemo biti ponosni što u godini za nama imamo važan sistemski iskorak koji će, kako je istakla, doprinijeti bezbjednosti novinara i slobode medija u Crnoj Gori, Protokol o saradnji sa VDT, Ministarstvom pravde i Ministarstvom unutrašnjih poslova.

“Sa pažnjom sam ispratila rezultate istraživanja o socio-ekonomskim uslovima u kojima rade novinare i preporuke za stvaranje boljeg ambijenta. Kao najveći problemi struke navode se niska primanja, visoki nivo stresa I urednički-politički pritisak. Država je preduzela korake da makar zaposlenima u javnim emiterima obezbijedi predvidivo I održivo finansiranje od strane osnivača. Izmirena su dugovanja prema zaposlenima u lokalnim servisima I poboljšani uslovi rada“, navela je Vujović.

Govoreći o komercijalnim medijima, ministarka je apelovala na potpisivanje granskog kolektivnog ugovora kroz snažno zalaganje Sindikata.

Ministarka je podsjetila je da je jedan od mehanizama pomoći finansiranju komercijalnih medija, a time i zaposlenih, Fond za pluralizam, koji sa iznosom od oko tri miliona eura, najvećim do sada, predstavlja direktnu podršku održivosti medijskih redakcija u Crnoj Gori.

„Snažna sindikalna organizacija koju su stvorili crnogorski novinari predstavlja važan iskorak u zaštiti profesije. U složenim političkim i društveno-ekonomskim uslovima, ona svakodnevno zastupa interese novinara i ukazuje na izazove sa kojima se suočavaju“, kazala je Vujović.

Smatra da, osim navedenih izazova, prema istraživanjima Reuters Institute for the Study of Journalism, ubrzani razvoj vještačke inteligencije dodatno ugrožava novinarsku profesiju, navodeći da otvara prostor za automatizovanu proizvodnju sadržaja, širenje dezinformacija i smanjenje potrebe za profesionalnim novinarskim radom, što direktno utiče na stabilnost redakcija i radna prava novinara.

“Sa ovim izazovima se suočava i Crna Gora i zato smo na pragu institucionalnog i održivog formiranja Mreže za borbvu protiv dezniformacija, lažnih vijesti i govora mržnje. Pokrenuli smo i rad na imlementaciji evropskih direktiva DSA MFA u naše zakonodavstvo, kojić će se postići zaštita korisnika sadržaja I jasno utvrditi odgovornost velikih platformi u distribuciji sadržaja“, navela je Vujović.

Poručila je da Ministarstvo kulture i medija ostaje posvećeno unapređenju medijskog ambijenta kroz jačanje zakonodavnog okvira, sprovođenje medijske strategije i kontinuirani dijalog sa medijskom zajednicom.

“Pozivamo vas da pratite naša nastojanja i da aktivno učestvujete u aktivnostrima MKM usmjerenim na unapređenje sektora i profesije, kao i ukupnog društvenog ambijenta. Koristim ovu priliku I da vas obavijestim da je jučena dužnost stupila vd generalna direktorica Direktorata za medije adica Zeković, kojoj želim mnogo sreće u radu“, rekla je Vujović.

Istakla je da je ovaj dan prilika da se podsjetimo značaja profesije novinara u društvu, koji svjesni svoje odgovornosti za tačnu i pravovremenu informaciju i zaštitu javnog interesa jačaju povjerenje građana u medije i doprinose boljoj opštoj informisanosti.

“Budućnost novinarstva u velikoj mjeri zavisi od mladih ljudi koji ulaze u profesiju. Njima je potrebna podrška, stabilni uslovi rada i uzori u iskusnijim kolegama. Spoj tradicije i savremenih znanja, etike i novih tehnologija, predstavlja osnov za očuvanje profesionalnih standarda i slobode medija u godinama koje dolaze“, poručila je ona.

Istakla je da Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik na značaj solidarnosti unutar profesije i zajedničke odgovornosti za javnu riječ.

“Tradicija započeta listom „Crnogorac“ obavezuje sve nas, institucije, medije i društvo u cjelinii, da slobodu izražavanja čuvamo, razvijamo i štitimo, jer je ona jedna od temeljnih vrijednosti demokratske Crne Gore“, navela je Vujović.

Direktor Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Ivan Radulović, podsjetio je na značaj početaka crnogorskog novinarstva i ulogu pisane riječi u oblikovanju javnog života.

On je istakao da je ovaj datum prilika da se sa poštovanjem govori o prvim novinama koje su postavile temelje novinarske profesije u Crnoj Gori, među kojima posebno mjesto zauzimaju Glas Crnogorca i Narodna misao.

Prema njegovim riječima, iako su nastajali u različitim političkim i društvenim okolnostima, ovi listovi su snažno uticali na razvoj novinarstva i javne svijesti u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori.

“Glas Crnogorca počeo je da izlazi na Cetinju 1873. godine i tokom vremena je postao poluzvanično glasilo države, sa zadatkom da informiše javnost o državnim poslovima, zakonima, odlukama i važnim događajima. Kao službeni list, bio je hroničar političkog, društvenog i kulturnog razvoja Crne Gore, a danas predstavlja dragocjen istorijski izvor i dio kolektivnog pamćenja“, podsjetio je Radulović-

Osim informativne, kako je dodao, Glas Crnogorca imao je i značajnu kulturnu i prosvjetnu ulogu, objavljujući tekstove iz oblasti književnosti, obrazovanja i kulture, čime je doprinosio razvoju pismenosti i javne riječi.

“S druge strane, Narodna misao, koja je počela da izlazi u Nikšiću 1906. godine, nakon donošenja Ustava iz 1905, bila je prvo opoziciono i nezavisno glasilo u Crnoj Gori. Kao izraz političkog pluralizma, donosila je kritičke tekstove o radu vlasti i odgovornosti institucija, podstičući javnu debatu i političku svijest. Iako kratkog vijeka i izložena pritiscima, Narodna misao pokazala je koliko je slobodna riječ važna za jedno društvo“, kazao je Radulović.

Poručio jeda Glas Crnogorca i Narodna misao predstavljaju dvije strane iste medalje, institucionalno informisanje i slobodu mišljenja, kao i da su njihove poruke i danas važne za savremene medije i novinare.

Tokom panela “Tradicija i izazovi: novinarstvo od „Crnogorca” do digitalnog doba” direktor Radio‑televizije Nikšić i predsjednik Udruženja lokalnih javnih emitera Crne Gore Nikola Marković, istakao je da se savremeni mediji moraju oslanjati na istorijsko nasljeđe, jer je Crna Gora još krajem 19. vijeka imala razvijenu svijest o značaju medija i čak zakon koji je uređivao oblast štampe, što je bilo ispred vremena u kojem je nastao.

Govoreći o današnjem stanju, Marković je ocijenio da je medijska scena u Crnoj Gori bolja nego ranije, uz napomenu da to ne znači da nema ozbiljnih problema.

“Novinari imaju formalnu slobodu rada i nema sistemske represije države, ali zabrinjava porast napada na novinare, naročito u digitalnom prostoru. Fizičkih napada koji ugrožavaju život u posljednje vrijeme nije bilo, ali su se pritisci preselili na društvene mreže. To je prostor u kojem država mora pronaći adekvatan pravni okvir, jer živimo u tranzicionom medijskom vremenu u kojem informacije više ne putuju linearno“, kazao je Marković.

Posebno je istakao problem nemogućnosti građana da prepoznaju pouzdane izvore informacija u „digitalnoj džungli“, gdje se sadržaji nekontrolisano šire, bez obzira na nivo medijske pismenosti publike.

Govoreći o vještačkoj inteligenciji, Marković je kazao da ona može biti koristan alat, ali samo ako novinari zadrže kontrolu nad njenom upotrebom.

“Vještačka inteligencija mora biti sredstvo, a ne zamjena za novinare. Problem je što joj se često pristupa sa pretpostavkom da je sve što kaže tačno, a to nije uvijek slučaj. Neophodne su ozbiljne obuke kako bi novinari znali da je koriste kritički“, naglasio je Marković.

On je upozorio i na slabo interesovanje mladih za novinarstvo, navodeći da se kod studenata sve rjeđe prepoznaje želja za istraživanjem i kritičkim promišljanjem, a češće težnja ka sigurnom zaposlenju, često van same suštine novinarskog poziva.

Govoreći iz ugla direktora lokalnog javnog emitera, Marković je istakao da je zakonsko uređivanje finansiranja lokalnih javnih servisa značajan iskorak, jer omogućava veću nezavisnost od političke volje.

“Apsolutna sloboda duha moguća je samo uz materijalnu sigurnost“, kazao je Marković, dodajući da je uloga menadžmenta u lokalnim medijima ključna, jer oni moraju stati iza novinara, naročito u malim sredinama gdje su pritisci često lični.

Kao primjer dobre prakse naveo je Televiziju Nikšić, ističući da su najgledaniji sadržaji oni koji se bave lokalnim temama, jer građane najviše zanima ono što se dešava u njihovoj neposrednoj zajednici.

“Ljudi su zasićeni globalnim temama i velikom politikom. Ono što im nedostaje su informacije iz njihove mjesne zajednice. Lokalni mediji u tome imaju nezamjenjivu ulogu“, zaključio je Marković.

Glavni i odgovorni urednik periodičnog štampanog medija „Komuna“, Amer Ramusović je, govoreći o današnjem stanju profesije, upozorio na urušavanje profesionalnih standarda i na činjenicu da se novinarstvom sve češće bave oni koji ne poštuju osnovna etička i stručna načela.

“Naš posao danas, nažalost, radi svako. Svjedoci smo pojave površnih sadržaja i dominacije formata koji nemaju veze sa novinarstvom, već sa pukom zabavom“, rekao je Ramusović, dodajući da novinari sami moraju otvoriti ozbiljnu i kritičku raspravu o sopstvenoj profesiji.

Prema njegovim riječima, Časopis Komuna, na čijem je čelu, već petnaest godina nastoji da ne kopira, već da nastavi tradiciju Crnogorca „ne samo sadržajem, već i uredničkim pristupom, dizajnom i formatom“.

“Uprkos predviđanjima da ćemo brzo nestati, Komuna je opstala zahvaljujući čitaocima koji cijene štampanu riječ, kao i podršci donatora, prije svega Ministarstva kulture“, istakao je Ramusović.

Ukazao je da, iako digitalno okruženje značajno mijenja način konzumiranja medijskih sadržaja, Komuna ima stabilnu i vjernu čitalačku publiku, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i dijaspori.

“Za deceniju i po postojanja, Komuna je postala svojevrsna riznica tema iz oblasti kulture, baštine i društva, premošćavajući vremenske distance i nudeći tumačenja zasnovana na slobodi i nezavisnosti. O tome svjedoči i podatak Narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“ da je riječ o jednom od najtraženijih časopisa za istraživačke, magistarske i doktorske radove“, rekao je Ramusović.

Ocijenio je da štampani mediji mogu opstati samo kroz jasno profilisane teme, dosljedan autorski i urednički kvalitet i pametno povezivanje sa digitalnim kanalima, bez gubitka sopstvenog identiteta.

Predstavnik Sindikata medija Dražen Đurašković, podsjetio da je ta organizacija prije nekoliko godina osnovala sekciju mladih, koju smatra jednim od najaktivnijih dijelova sindikata.

Prema njegovim riječima, upravo od mladih članova sindikata starije kolege imaju mnogo toga da nauče, naročito u kontekstu novih tehnologija i digitalnih pristupa radu.

“Mislim da se moramo mijenjati i prilagođavati, ali i da treba doći do društvene sinergije koja će sa vremenom donijeti nešto novo, možda i drugačiji digitalni odnos prema novinarstvu“, rekao je Đurašković, navodeći da tehnološki razvoj zahtijeva promjene u načinu rada, ali ne i odricanje od osnovnih profesionalnih postulata.

Govoreći o pravima iz oblasti rada, Đurašković je upozorio da su novinari često izloženi pritiscima i nesigurnim uslovima rada, kao i da napad na jednog novinara ne treba posmatrati kao izolovan slučaj. Kako je naveo, takvi incidenti mogu imati šire posljedice i predstavljaju prijetnju cijeloj profesiji.

“Zbog toga je važno reagovati na vrijeme i zajednički raditi na zaštiti novinara i njihovih prava“, poručio je Đurašković, dodajući da je sindikalno djelovanje ključno u borbi za dostojanstvene uslove rada i slobodu medija.

Zaključio je da rješenja ne dolaze brzo niti lako, ali da je zajednički angažman novinara, sindikata i društva nužan kako bi se stvorili bolji uslovi za rad i očuvala profesionalna i etička načela novinarstva.

Vujović je, nakon događaja, sa saradnicima obišla prostorije Radio televizije Cetinje, gdje je sa zaposlenima razgovarala o uslovima rada i mogućnostima za njihovo unapređenje.