Od početka sprovođenja zakona o legalizaciji bespravnih objekata pao je promet nekretninama, saopštio je za "Dan" Veselin Dragaš, potpredsjednik Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore (UANCG).

Foto: Ilustracija/ Pixabay

On je objasnio da je do takvog rezultata došlo zato što su sa tržišta isključene nekretnine koje nemaju dozvolu, odnosno koje nisu legalizovane.

"Zbog velikog broja nelegalnih objekata, legalizacija nekretnina trajaće godinama, a iskustva iz regiona govore i više od decenije", kaže Dragaš.

On je dodao da zabrana prometa nelegalnih nekretnina zasad, iz više razloga, nije motivisala sve vlasnike takvih objekata da pristupe procesu legalizacije.

"Zakon o legalizaciji bespravnih objekata i njegova odredba vezana za zabranu prometa nelegalnih nekretnina uticali su direktno na tržište nekretnina. Zakon je doveo do smanjenja obima prometa, jer je znatan broj nekretnina koje nisu legalizovane isključen iz pravnog prometa. Ovim potezom država je uslovila vlasnike koji planiraju da prodaju nekretnine da ih legalizuju. Zabrana prometa nije motivisala sve vlasnike nelegalnih nekretnina u Crnoj Gori da ih legalizuju, iz razloga što je jedan dio njih rješavao stambeno pitanje. Takođe, u Crnoj Gori imamo veliki broj nekretnina koje su u pravnom prometu a koje su izgrađene bez građevinske dozvole, ili sa prekoračenjima građevinske dozvole, a upisane su katastar nepokretnosti bez tereta i ograničenja", objasnio je Dragaš.
  
Takva situacija, kako je dodao, ipak nije dovela do povećanja cijena nekretnina jer na to prvenstveno utiče odnos ponude i potražnje.

"Zasad ne možemo govoriti da je došlo do nekog povećanja cijena legalnih nekretnina zato što je zabranjen promet nelegalnih nekretnina. Ponuda i potražnja, kao i drugi faktori, određuju cijene nekretnina", objasnio je Dragaš.

Sukob propisa pomjera rokove legalizacije
 
Naš sagovornik ističe da je nemoguće tačno odrediti koliko je bespravnih nekretnina u Crnoj Gori, ali je pozudano da ih ima mnogo koje nisu evidentirane u katastru. Smatra da je ranije iznijeta pretpostavka o 100.000 objekata znatno premašena.

"Gotovo je nemoguće napraviti tačnu procjenu broja nelegalnih nekretnina. Imamo veliki broj nekretnina koje još uvijek nisu evidentirane u katastru nepokretnosti, ili su upisane bez tereta i ograničenja. Ranije procjene bile su da u Crnoj Gori imamo oko 100.000 nelegalno izgrađenih objekata, a siguran sam da je taj broj znatno veći. U periodu od 2018. do 2026. godine predato je ukupno 62.500 zahtjeva za legalizaciju. Zbog ograničenih kapaciteta, proces upisa nekretnina u katastar nepokretnosti i legalizacija odvijaju se veoma sporo. Legalizacija nekretnina će trajati godinama, a iskustva iz regiona nam govore i više od decenije", rekao je Dragaš, koji je i zamjenik predsjednika Grupacije za trgovinu nekretninama Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Nelegalni objekti će, ipak, biti predmet izvršenja
 
Odluka Evropske centralne banke (ECB) da u eurozoni postepeno pooštrava uslove za stambene i potrošačke kredite, smatra naš sagovornik, može uticati i na politiku stambenog kreditiranja kod crnogorskih banaka.

"Naše banke prate trendove u eurozoni jer koriste euro kao valutu i povezane su sa međunarodnim bankarskim sistemima ili tržištima kapitala. Takođe, kretanja euribora utiču i na kamatne stope u Crnoj Gori, pa povećanje rizika i stroži kriterijumi u EU mogu doći i do lokalnih banaka", zaključio je Dragaš