Čelnik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović upozorava da Vlada Crne Gore pokušava na silu koncesionisati aerodrome, dok istovremeno ignoriše profite i strateški značaj državnih kompanija, ističući potrebu za transparentnom politikom i razvojem infrastrukture kroz program „Crna Gora 365“.

Foto: URA

Kako se navodi u saopštenju, Abazović je podsjetio da su on i URA protiv koncesija na aerodrome, koje Vlada pokušava silom na sramotu da proda uz neke sporne, pa i korupcionaške aktivnosti.

„Radi se o poslu koji je monopol u Crnoj Gori. Imamo dva funkcionalna aerodroma koji nijesu u dobrom stanju, ali prave 20 miliona eura profita godišnje. To je jedna od najprofitabilnijih državnih kompanija koje Crna Gora ima. Vlada sada preko koruptivnih radnji pokušava ih na silu ustupiti Korejcima. Na Komisiji se dva puta glasalo, mijenjali su pravila u toku tendera, a Milan Knežević je od SDT-a tražio da ga sasluša, jer on navodno ima informacije i dokaze da se vršio pritisak na članove komisije i na ljude iz parlamentarne većine da se na silu, na sramotu, to da Korejcima“, podsjetio je Abazović.

On je, prema navodima iz saopštenja, pozdravio predlog zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države da se radi nova procjena vrijednosti imovine, navodeći da je ona sa 150 miliona eura 2018. danas vjerovatno stigla do 300–400 miliona eura, zbog čega sada odluka o koncesiji mora da ide prema Skupštini Crne Gore.

„To je dobro jer moramo otvoriti debatu u Skupštini Crne Gore. Znate kako su prošli njihovi sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, znate koliko su digli bure. Smatram da su ovo davljenici koji žele da rasprodaju sve što ova zemlja ima kao najvrednije i da pobjegnu iz Crne Gore nakon što im se završi mandat. Aerodromi su definitivno jedan od najvrednijih resursa“, dodao je.

Na pitanje građana zašto podržava koncesiju samo tivatskog aerodroma, Abazović je istakao da bi to, po njegovim riječima, donijelo značajne benefite opštini Tivat i cijeloj Boki.

„Vratili smo trajekte u državno vlasništvo, pa oni sada umjesto 200 hiljada donose preko 10 miliona eura godišnje. Zašto mislim da je Tivat bolji za koncesiju u odnosu na Podgoricu? Zato što je u gorem stanju, zato što je poletno-sletna staza u katastrofalnom stanju i jednostavno tamo treba mnogo veće renoviranje nego u Podgorici. Naravno, treba i u Podgorici dosta toga da se sredi, ali smatram da kad bismo uveli ozbiljnog koncesionara , a država da radi jedan ozbiljan projekat u Podgorici, mi bismo imali situaciju koja je win-win za Crnu Goru i za sve njene građane“, objasnio je.

Dodao je, kako navode u saopštenju, da bi Tivat trebalo da dobije vodeni terminal, koji bi omogućio direktan prevoz putnika čamcima, gliserima i brodovima do njihovih apartmana.

„Njihov prvi utisak o Crnoj Gori bio bi fantazija, turista koji bi se provozao Bokom Kotorskom do svog hotela, on bi se vječno zaljubio u Crnu Goru. To je ona Crna Gora 365“, dodao je.

Podsjetio je i da postoji projekat za Podgoricu vrijedan 94 miliona eura, da ga radi država, koja može da podigne kredit i da zarađujemo od naših aerodroma.

„Treba sve učiniti da se spriječi ovaj naum Vlade. Ja mislim da je mnogo važno da sve bude transparentno i da nikome ne pripada da ono što je vlasništvo svih građana Crne Gore ode u bescjenje da bi neki Spajić, neki ujak, Pero ili Marko uzeo procenat i kasnije pobjegao iz Crne Gore, uživao u Dubaiju ili na nekom drugom mjestu. Toga smo se nagledali u prethodnom periodu i da je sreće, ovaj sektor bezbjednosti bi se bavio, između ostalog, ovim pitanjima, a ne električnim trotinetima“, kazao je lider URE.

Pozvao je građane da predstave svoje ideje za razvoj države, podsjećajući na program "Crna Gora 365" i ističući da je potrebno graditi platformu koja će jačati Crnu Goru u ekonomskom, kulturnom i društvenom smislu, kako navode u saopštenju URE.

„Razgovarao sam sa građanima koji imaju dobre i relevantne ideje, stare i po 15, 20 godina, ali ih do sad niko nije želio čuti. Ideje koje se, na primjer, tiču stvaranja ski-gradova na način što bi ski-liftovi imali stanicu u gradovima, što bi, po mom mišljenju, umnogome doprinijelo razvoju sjevera, a manje automobilima i neminovnim gužvama opteretilo pristup skijalištima“, zaključio je Abazović.