Predsjednik Skupštine Andrija Mandić govorio je na Svečanoj akademiji povodom manifestacije „Mart – mjesec srpskog jezika i književnosti“, koji je organizovao Filološki fakultet u Nikšiću i tom prilikom, između ostalog, upitao “postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni jezik”.

 

Foto: Skupština CG

Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao da je srpski jezik duboko utkan u istoriju i kulturno nasljeđe Crne Gore, naglašavajući da pitanje jezika ne smije biti izvor podjela, već most razumijevanja među građanima.

Govoreći o periodu nakon referenduma i političkim procesima koji su uslijedili, Mandić je ocijenio da je bivši režim, vođen maksimom „prvo država, pa demokratija“, koristio identitetska pitanja kao sredstvo političkih podjela.

„Umjesto da nas različitosti zbliže, one su godinama korišćene kako bi se građani Crne Gore, koji su jedni drugima najbliži, što više udaljili“, poručio je Mandić.

On je podsjetio da se ove godine navršava dvadeset godina od referenduma, naglašavajući da istorija ne stoji i da su nove generacije pozvane da grade društvo na drugačijim temeljima.

„Kao što svijet nije stao ni u najtežim trenucima ljudske istorije, tako nije stao ni završetkom referenduma. Zajednica, poput rijeke, nastavlja da teče, a na nama je odgovornost da taj tok pratimo mudro i savjesno“, kazao je Mandić.

Istakao je da je Crna Gora nakon decenija autokratske vlasti prije nekoliko godina napravila drugačiji izbor, koji “predstavlja prvi veliki korak ka njenom demokratskom ozdravljenju i obnovi slobode kao temeljne vrijednosti”.

Kako se dalje navodi u saopštenju, Mandić se osvrnuo i na pitanje službenog statusa srpskog jezika.

„Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni jezik? Kakvu poruku time šaljemo porodici razvijenih, demokratskih evropskih zemalja kojoj težimo?“ upitao je Mandić.

 
Kao primjer naveo je Finsku, ističući da je u toj državi švedski jezik službeni uz finski, iako ga govori znatno manji procenat stanovništva.

U završnom dijelu obraćanja naglasio je da ne govori kao lingvista ni pravnik, već kao neko čija je dužnost da sprovodi narodnu volju.

„Ne znam ja sve ono što znaju mudriji i edukovaniji o jeziku od mene, ali sam skupio hrabrosti da sa vama podijelim moje misli iz srca i svoje riječi iz najdubljih i najboljih namjera za više dijaloga, argumenata, trpeljivosti i razumnosti. To je put kako bi ova naša zemlja u pomirenju i razumijevanju čvrsto koračala naprijed u budućnost ljudskog i demokratskog napretka. Nadam se da ćemo zajedno uspjeti da ostvarimo ovaj plemeniti cilj i da će Crna Gora u budućnost zakoračiti kao dobar primjer stabilne, složne, ekonomski bogate zajednice srećnih i pomirenih ljudi“, zaključio je Mandić.