Regionalne vlade suočavaju se s rastućim pritiskom zbog skoka cijena nafte i naftnih derivata, pa širom jugoistočne Evrope najavljuju različite mjere kako bi ublažile udar na građane i privredu.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Region suočen s rastom cijena goriva zbog globalnih poremećaja. Srbija ima jedan od najvećih udjela državnih nameta u cijeni goriva.

Vlade najavljuju smanjenje akciza, poreza i kontrolu cijena. Strah od novog talasa inflacije i udara na životni standard, prenose Nezavisne.

Crna Gora: Strah od domino-efekta

U Crnoj Gori se takođe upozorava na moguće novo poskupljenje goriva i lančani rast cijena robe i usluga. Predstavnici opozicije traže smanjenje akciza kako bi se spriječio domino-efekat inflacije, podsjećajući na snažan rast cijena tokom prethodnih energetskih kriza.

Srbija: Velik udio državnih dažbina

U Srbiji državni nameti trenutno čine 55 odsto maloprodajne cijene dizela i 57 odsto cijene benzina. Akcize su povećane sredinom februara, pa sada iznose oko 72 dinara po litru benzina i više od 74 dinara za dizel. U cijenu goriva uključeni su i PDV od 20 odsto, naknade za obavezne rezerve i energetsku efikasnost.

Analize pokazuju da Srbija ima jedan od najvećih udjela državnih dažbina u regionu i šire, zbog čega ekonomski stručnjaci smatraju da postoji prostor za smanjenje akciza za najmanje 20 odsto. Takva mjera bi udio državnih nameta spustila ispod polovine ukupne cijene goriva, ali bi oni i dalje ostali viši nego u brojnim državama EU i zemljama regiona.

Sjeverna Makedonija: Spremne hitne intervencije

Premijer Sjeverne Makedonije najavio je da će vlada odmah reagovati ukoliko dođe do dramatičnog rasta cijena nafte. Kao moguće mjere navode se smanjenje akciza ili PDV-a, s ciljem zaštite životnog standarda građana.

Vlasti tvrde da goriva ima dovoljno i pozivaju stanovništvo na smirenost. Istovremeno, inspekcije kontrolišu benzinske pumpe zbog sumnji da pojedini distributeri ograničavaju prodaju kako bi kasnije ostvarili veću zaradu.

Slovenija: Usklađivanje cijena i robne rezerve

U Sloveniji se očekuje novo usklađivanje cijena goriva, a bez snažnije intervencije vlade benzin bi mogao poskupjeti oko pet centi po litru, dok bi dizel mogao biti skuplji i do 15 centi.

Pritisak na tržište dolazi zbog poremećaja u globalnom snabdijevanju, posebno nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, važnog pravca za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.

Državne robne rezerve raspolažu stotinama miliona litara goriva, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne potrošnje. Vlasti poručuju da nema razloga za paniku i da će koristiti mehanizme poput prilagođavanja akciza kako bi ublažile udar na potrošače.

Hrvatska: Ograničavanje cijena pred sezonu

Slična situacija je i u Hrvatskoj, gdje se očekuje osjetan rast cijena goriva. Procjene govore da bi prosječan rezervoar dizela mogao poskupjeti za više od deset evra, dok bi benzin mogao biti skuplji za nekoliko evra po punjenju.

Vlada najavljuje ograničavanje cijena i druge intervencije kako bi ublažila udar na građane i spriječila rast inflacije, posebno uoči turističke sezone. Stručnjaci smatraju da država ima mehanizme da amortizuje rast cijena kroz smanjenje trošarina i poreza, dok distributeri očekuju dodatne poreske olakšice.

Zajednički izazov regiona

Zajednički imenitelj u svim državama regiona jeste nastojanje vlada da poreskom politikom i kontrolom cijena spriječe nagli udar na životni standard stanovništva usljed globalnih poremećaja na energetskom tržištu.