Cijene naftnih derivata će porasti i za 14 dana, i to najmanje za isti iznos kao u utorak, kazao je "Danu" sekretar Udruženja naftnih kompanija (UNKCG) Draško Striković i dodao da i ukoliko dođe do smirivanja situacije na Bliskom istoku da cijene neće padati brzo kao što su porasle, već će to potrajati duži vremenski period.

Foto: Arhiva/Kolektiv.me

Prema podacima sa berzi, nakon samo jednog dana, maloprodajna cijena eurodizela bi skočila 25 centi, a benzina za 17 centi po litru. Prema važećoj uredbi, u obračun maloprodajnih cijena u Crnoj Gori ulazi period od dvije sedmice, odnosno 10 dana, što znači da je ovo gruba procjena zasnovana samo na desetini podataka koji ulaze u obračun. Svakako, nimalo obećavajući prvi dan nakon poskupljenja dizela za 16 centi i benzina za sedam centi, što je dovelo do toga da litar euroduzela košta 1,50 eura po litru.

Prije četiri godine, kada je nakon invazije Rusije na Ukrajinu cijena dizela porasla 29 centi, a benzina 16 centi po litru, tadašnji ministar finansija Milojko Spajić je htio da reaguje smanjenjem akciza, koje bi dovele do smanjenja maloprodajnih cijena. Sada, kada je premijer, mogućnost smanjenja akciza na gorivo ne spominje. Problem sa visokim maloprodajnim cijenama goriva, kao i sa gubitkom naftnih kompanija u poslovanju zbog više nabavne cijene goriva, neće se riješiti sam od sebe, već će zahtijevati intervenciju države, jer će i za dvije sedmice, kako sada stvari stoje, doći do velikog rasta cijene naftnih derivata. U periodu od danas do tada, naftne kompanije će biti u gubitku, građani će plaćati visoku cijenu goriva i jasno je da se država mora uključiti u rješavanje problema. U suprotnom, naftne kompanije mogu i da obustave isporuku goriva jer nisu dužne da snabdijevaju građane ukoliko posluju sa minusom.

– Ne očekujemo da će Vlada da čeka 23. mart i da se ponovi situacija koja se desila prije poslednjeg obračuna. Vlada može da promijeni trajanje uredbe, koja je sada na 14 dana, i da obračuna cijenu goriva na osnovu poslednja tri dana. Cijena bi u tom slučaju bila veća, ali ne bi bilo govora o nestašicama goriva. Ukoliko se ništa ne promijeni i ukoliko kompanije budu poslovale sa gubitkom u dužem vremenskom periodu, može doći do nestašica. Za vikend je preko 20 odsto pumpi ostalo bez jednog od naftnih derivata – izjavio je Striković.

On je uvjeren da je država razumjela problem.

– Treba da se pronađe model da bi se spriječili gubici u poslovanju naftnih kompanija. Naš predlog je da se izvrši novi obračun, sa presjekom od dva ili tri poslednja dana, da se odredi nova maksimalna cijena, koja bi bila veća od trenutne, a da Vlada paralelno s tim umanji akcize i PDV na nabavnu cijenu, kako cijene u maloprodaji ne bi bile visoke. Tako bi teret ove krize podnijela i država – kazao je Striković.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da se rat bliži kraju, zbog čega su cijene na svjetskim tržištima pale, ali, kako upozorava Striković, i ukoliko se nastavi pad, cijene goriva ne mogu se odmah spustiti, kao što je to bio slučaj sa rastom.

– Ukoliko dođe do smanjenja tenzija, primirja, oslobađanja Ormuskog moreuza, vrlo je izvjesno da će doći do stabilizacije cijena, odnosno da ne bude većeg rasta na dnevnom nivou. Svakako, ne može odmah doći do velikog smanjenja cijena goriva sve i da se situacija postpuno stabilizuje – pojasnio je Striković.

"Dan" je još ranije poslao pitanja Ministarstvu finansija u vezi sa smanjenjem akciza na gorivo, ali iz tog resora su nam samo kratko odgovorili da prate situaciju. Reakcije iz Ministarstva finansija i Vlade, u pravcu smanjenja akciza ili drugog rješenja trenutne situacije, još nema.