Neriješeno glasanje sudija Ustavnog suda o pokretanju ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i nekretnina, za redovnog profesora Pravnog fakulteta i nekadašnjeg predsjednika Ustavnog suda Blagoju Mitrića je i konačna odluka o ovom dokumentu.
Foto: YouTube screnehsot/Ustavni sud Crne Gore
Mitrić naglašava da Ustav nalaže da Ustavni sud ne može da odlučuje više puta o istoj pravnoj stvari.
Zato je, prema njegovim riječima, informacija da će Ustavni sud Crne Gore nakon izbora sedmog sudije, ponovo glasati o Sporazumu sa Emiratima, najveći pravni nonsens.
"To je suprotno ustavnom načelu koje propisuje da se ne može dva puta odlučivati po istoj pravnoj stvari. A drugo, ovaj Ustavni sud deceniju i više radi u nepotpunom sastavu, pa bi po tom rezonu o stotinama odluka Ustavni sud morao ponovo da odlučuje", rekao je Mitrić.
Ističe da rezultat glasanja Ustavnog suda o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima nameće pitanje da li je ovaj sastav Ustavnog suda profesionalno i stručno kredibilan da raspravlja o bilo kojem predmetu, jer niko od njih ne ispunjava osnovni uslov da bude sudija Ustavnog suda, a to je da se radi o istaknutim pravnicima. Smatra da sudija ili predsjednik Osnovnog suda ne može biti sudija Ustavnog suda.
Dodaje i da se ratifikacija međunarodnih ugovora potvrđuje većinom glasova ukupnog broja poslanika, a ne dvotrećinskom većinom, jer bi to, kako kaže on, bilo veoma rigidno i strogo.
U svakoj odluci ima i po malo politike
Profesor Balgota Mitrić nije saglasan sa kritikama koje nazivaju odluku Ustavnog suda samo političkom. Jer, objašnjava Mitrić, odavno postoji naučni stav da je ustavni sud ne samo državni i sudski organ, već, po svojoj prirodi, pomalo i politički organ.
Kako objašnjava, "u svakoj odluci ustavnog suda ima i po malo politike".
"Zato što je u teoriji ustavnog prava zauzet stav da ustavni sud u stvari predstavlja u svakoj državi negativnog zakonodavca. A šta je to negativni zakonodavac? Skupština je glavni i pozitivni zakonodavac, dok ustavni sud svojim odlukama briše, odnosno poništava, ono što nije u skladu sa ustavom i na taj način doprinosi boljitku pravnog poretka države. Zato se ne može reći da je odluka Ustavnog suda politička odluka, jer, svaka odluka tog tribunala je i pomalo politička", zaključuje Mitrić.
Pravnik Veselin Radulović je u izjavi za "Dan" ocijenio da je glasanje Ustavnog suda bilo političko i očekivano, kada se uzme u obzir, dodao je on, prethodna praksa odlučivanja u tom tribunalu, kao i način na koji su izabrane sudije Ustavnog suda. Istakao je da se još jednom pokazalo da Ustavni sud jeste samo jedna produžena ruka političara i političkih partija u zaštiti njihovih partijskih i ličnih interesa.
"To je negdje bilo očekivano, uzimajući u obzir način na koji je do sada Ustavni sud radio i način na koji su birane te sudije. To je refleksija onog političkog odnosa između političkih partija, prvenstveno u parlamentu. Vidjelo se da bi sedmi sudija sigurno bio odlučujući glas u ovom predmetu, a on nije još izabran. Dakle, još jednom se pokazalo da mi u suštini nemamo Ustavni sud koji bi trebao da bude institucija koja u ovakvim situacijama treba da donese jasnu i nedvosmislenu odluku da javnost, stručna i lačka, može znati da li je neki akt saglasan ili nije sa Ustavom", zaključio je Radulović.
Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac je naglasio kako odluka Ustavnog suda da, zbog glasanja tri prema tri, ne pokrene postupak ocjene ustavnosti Sporazuma sa UAE nije potvrda da je ovaj posao ustavan, nego dokaz da je Crna Gora ostala bez institucije koja je u stanju da zaštiti javni interes kada je to najpotrebnije.
Poraz države, a ne pobjeda ustavnosti
Ako već ni Ustavni sud nije imao snage da otvori postupak protiv ovako spornog aranžmana, onda je obaveza javnosti, civilnog sektora i svih odgovornih aktera da nastave da insistiraju na punoj transparentnosti, zaštiti prostora, zaštiti državne imovine i poštovanju Ustava, kazao je Milovac.
"Ovo nije pobjeda ustavnosti, nego poraz države. Ustavni sud nije rekao da je Sporazum sa UAE čist, već nije imao većinu ni da ispita aranžman koji omogućava dodjelu najvrednijih resursa bez tendera, uz obavezu države da obezbijedi zemljište, infrastrukturu i dozvole. Sve ono na što je MANS upozoravao od prvog dana danas je ostalo bez institucionalnog odgovora", zaključio je Milovac.
On je podsjetio da se ovdje ne radi o običnom investicionom aranžmanu, već o sporazumu kojim se unaprijed kao projekti od javnog interesa označavaju razvoj juga Crne Gore i skijališta na sjeveru, dok investitore predlaže Vlada UAE uz saglasnost Vlade Crne Gore. Sporazum dalje predviđa da se ti poslovi realizuju mimo zakona o javnim nabavkama, javnim tenderima i procedurama nadmetanja, a Crna Gora se obavezuje da obezbijedi zemljište, razvije infrastrukturu, pripremi plansku dokumentaciju i izda potrebne dozvole za realizaciju projekata.
"Upravo na to je MANS od početka upozoravao: da se pod parolom "razvoja" pokušava uspostaviti poseban režim za odabrane investitore, u kojem se ključne odluke o najvrednijim državnim resursima donose iza zatvorenih vrata, bez pune transparentnosti, bez konkurencije i bez jasnog uvida javnosti ko, kako i pod kojim uslovima dobija pristup državnoj imovini. Zato ova odluka Ustavnog suda ne zatvara pitanje Sporazuma sa UAE, već ga čini još ozbiljnijim", kazao je on.
KOMENTARI (0)