Sunčano i toplo vrijeme za mnoge znači duži boravak na otvorenom i ljetnje aktivnosti, ali za srce takvi uslovi predstavljaju dodatni napor.

 

Foto: Ilustracija/Pixabay

Visoke temperature u velikoj mjeri opterećuju srce, koje tokom vrelih dana mora da radi znatno jače kako bi pomoglo organizmu da se rashladi.

Sunčano i toplo vrijeme za mnoge znači duži boravak na otvorenom i ljetnje aktivnosti, ali za srce takvi uslovi predstavljaju dodatni napor.

Možda ste i sami primijetili da vam se puls ubrza kada sjedite na suncu ili da se nakon nekoliko sati rada u bašti osjećate omamljeno i iscrpljeno, i to nije slučajno.

Dr Majkl Kraford, specijalista za kardiološku rehabilitaciju, kaže da visoke temperature primoravaju kardiovaskularni sistem da radi intenzivnije nego inače, piše Cleveland Clinic.

Zašto vrućina opterećuje srce

Kada je napolju vruće, tijelo pokušava da snizi svoju unutrašnju temperaturu. Iako zvuči neobično, jedan od načina na koji to postiže jeste oslobađanje toplote iz unutrašnjosti ka površini tijela.

Autonomni nervni sistem šalje signale srcu da ubrza ritam, a krvnim sudovima da se prošire. Srce tada brže pumpa krv, a krvni sudovi se šire kako bi omogućili veći protok.

„Ove važne promjene omogućavaju da više krvi protiče kroz arterije i vene blizu površine kože“, objašnjava Kraford i dodaje da kada krv stigne tamo, može da izgubi dio toplote u vazduh oko vas“.

To je korisno jer pomaže u sprečavanju stanja povezanih sa vrućinom, poput toplotne iscrpljenosti ili toplotnog udara. Međutim, istovremeno stavlja srce pod dodatni pritisak.

„Kardiovaskularni sistem zaista pojačava napore kako bi oslobodio toplotu i rashladio vas“, nastavlja Kraford.

On smatra da se zbog toga ubrzava puls i povećava znojenje, a to potencijalno može dovesti do pada krvnog pritiska.

"Što ste duže na vrućini, to je veće opterećenje za srce“, dodaje.

Za svaki stepen porasta unutrašnje tjelesne temperature, puls može da se poveća za oko deset otkucaja u minuti. To je značajan porast čak i kada ne radite ništa posebno naporno, već samo sjedite ili ležite na suncu.

„Moguće je da vrućina podigne puls u mirovanju iznad 100 otkucaja u minuti, što znači da imate tahikardiju“, kaže Kraford.

Ako se uz to bavite fizičkom aktivnošću, na primjer trčite, kosite travu ili radite u bašti, srce ionako mora jače da pumpa krv. Kada se tome doda vrućina, puls može veoma brzo da poraste više nego što biste očekivali.

Širenje krvnih sudova, koje pomaže tijelu da se rashladi, može dovesti do pada krvnog pritiska. Blagi pad obično ne mora da predstavlja problem, ali što se tijelo više zagrijeva, srce brže pumpa krv, a krvni sudovi moraju dodatno da se šire.

„To može dovesti do pada krvnog pritiska ispod 90/60 mm Hg, što nazivamo hipotenzijom“, objašnjava Kraford i dodaje da je to niže od normalnog i može izazvati probleme ako se brzo ne koriguje.

Kratkotrajno ubrzanje pulsa ili manji pad pritiska najčešće nisu razlog za paniku. Tijelo tada samo radi ono što treba da bi se rashladilo. Moguće je da promjenu čak i ne osjetite. Međutim, ako puls postane previsok ili pritisak prenizak, mogu se javiti tegobe.

Slične simptome mogu izazvati i dehidracija, toplotna iscrpljenost ili toplotni udar, pa u tom trenutku nije uvijek lako prepoznati šta se tačno događa. Na oprez upućuju vrtoglavica ili nesvjestica, izražen umor i slabost, glavobolja, lupanje srca, grčevi u mišićima, mučnina, povraćanje i kratak dah.

Ako osjetite neki od tih simptoma, važno je da se odmah sklonite sa vrućine, prekinete aktivnost i odmorite se u hladu ili klimatizovanom prostoru. Dobro je obavijestiti i ljekara, naročito ako se simptomi ponavljaju ili ne prolaze.

Hitnu medicinsku pomoć treba odmah potražiti ako se pojave znaci toplotnog udara, poput zamućenog vida, konfuzije, izražene vrtoglavice, nesvjestice ili nerazgovetnog govora.

Neke bolesti i ljekovi mogu smanjiti sposobnost tijela da podnosi vrućinu. To znači da se simptomi mogu javiti brže i uz manji napor. Poseban oprez potreban je osobama sa kardiovaskularnim bolestima, disautonomijom, bolestima bubrega, multiplom sklerozom, ortostatskom hipotenzijom, prekomjernom tjelesnom težinom ili respiratornim bolestima poput astme i HOBP-a.

Smanjenu toleranciju na vrućinu mogu imati i osobe koje uzimaju ljekove za snižavanje krvnog pritiska i diuretike, jer oni smanjuju volumen krvi i mogu dodatno doprinijeti dehidraciji ili padu pritiska.

Kako zaštititi srce tokom vrelih dana

Vrućina na svakoga djeluje drugačije, pa je dobro razgovarati sa ljekarom ako imate hroničnu bolest, uzimate ljekove ili ste stariji od 65 godina. To posebno važi prije toplotnog talasa ili planiranih aktivnosti na otvorenom.

Tokom vrelih dana dobro je češće odmarati u hladu ili klimatizovanom prostoru, piti dovoljno vode i ne čekati da žeđ postane jaka. Odjeća bi trebalo da bude lagana, široka i prozračna, kako bi znoj mogao da isparava i tako pomogne tijelu da se hladi. Vrijeme provedeno napolju najbolje je ograničiti tokom najtoplijeg dijela dana. Fizičke aktivnosti, poput vježbanja, rada u bašti ili dužeg hodanja, bezbednije je planirati rano ujutru ili uveče.

Ipak, najvažnije je da slušate svoje tijelo.

„Ako ste na vrućini i počnete da osjećate umor ili kao da vam srce ubrzano lupa, nemojte to ignorisati“, savjetuje dr Kraford.

Kako navodi, "važno je odmah sniziti unutrašnju tjelesnu temperaturu, što može značiti da morate da prestanete sa onim što radite ili da napravite dužu pauzu".