Čitanje povoljno utiče po naše zdravlje...

Foto: ilustracija, pixabay.com

Evo jednostavnog pitanja – odgovorite iskreno jer će vam odgovor pokazati koliko je uživate u svakodnevici, saznaćete takođe kako ćete odložiti demenciju a odgovor će vam pomoći i da živite duže: koliko ste proveli časova čitajući tokom prethodne nedjelje?

Ovo pitanje je stizalo u hiljade američkih domova svake druge godine počevši od 1992. kao dio istraživanja univerziteta u Mičigenu na temu zdravlja i penzionisanja (Health and Retirement Study – HRS). Kao samo jedno od mnogih pitanja koja su se našla u tom istraživanju, dugo je ignorisano u analizi starenja mozga, piše RD, a prenosi Laguna.

Ali, 2016. godine, istraživači su sa Jejla zaronili u 12 godina stare HRS podatke o čitalačkim navikama i zdravlju preko 3600 muškaraca i žena starijih od 50 godina i odmah je isplivao šablon pun nade: ljudi koji čitaju knjige – romane ili publicistiku, poeziju ili prozu – bar 30 minuta dnevno tokom nekoliko godina žive u prosjeku oko dvije godine duže od onih koji uopšte ne čitaju.

Ako čitate ovaj tekst, sasvim sigurno vas ne moramo ubjeđivati u blagodeti pisane riječi. Već vam je vjerovatno poznato da djeca kojoj već od šestog mjeseca roditelji čitaju knjige nekoliko puta nedeljno, kasnije pokazuju odlične vještine pri pisanju, postižu bolje rezultate na testovima inteligencije i na kraju nalaze bolje poslove. Ali skorašnja istraživanja pokazuju da je čitanje jednako važno i kada odrastemo. Ukoliko čitalačku aktivnost praktikujemo tokom cijelog života, ona može na mnogo načina da pozitivno utiče na moždane funkcije. Jednostavno rečeno: moć riječi povećava moć mozga.

Da li su sve knjige iste?

Kako bismo razumjeli zašto i šta konkretno svako od nas može da uradi kako bi izvukao maksimum iz riječi, počnimo od pitanja koje je koristio tim sa Jejla: zbog čega čitanje knjiga utiče na mozak na način na koji ne djeluju novine i magazini? Kako su naveli, prva stvar je to što knjige sa poglavljima podstiču „dublje čitanje“.

Za razliku od, na primjer, preletanja preko naslova u novinama, čitanje knjige (bilo kog žanra) tjera vaš mozak da razmišlja kritički i povezuje poglavlja jedno sa drugim, kao i sa spoljnim svijetom. Povezivanjem stvari naš mozak bukvalno stvara nove veze između regija u sva četiri režnja i u obje hemisfere. Tokom vremena, ove mreže neurona mogu ubrzati razmišljanje i stvoriti bolju odbranu od negativnih efekata kognitivnog propadanja.

Druga stvar je to što čitanje knjiga, posebno romana, dokazano utiče na povećanje empatije i emocionalne inteligencije. Jedno istraživanje iz 2013. godine pokazalo je da su ispitanici koji su pročitali samo jedan dio priče pokazali značajniji rast empatije nedjelju dana kasnije, dok se kod čitalaca novina javilo smanjenje. Ovakva otkrića mogu da zvuče trivijalno, ali nisu: razvijanje društvenih sposobnosti poput empatije i emocionalne inteligencije dovodi do pozitivnije interakcije sa ljudima što smanjuje stres – a sve to dokazano vam pomaže da živite duže i zdravije.

Treba da naglasimo da i čitanje magazina, novina i internet članaka takođe ima svoje prednosti. Čitanje bilo čega što vam pokreće um i izlaže vas novim riječima, frazama i činjenicama izgleda nosi sa sobom određene psihičke benefite. Neka istraživanja pokazuju da veliki vokabular stvara otporniji um jer dopunjava ono što naučnici zovu kognitivnom rezervom. To možemo da posmatramo kao sposobnost mozga da se prilagodi oštećenju: kognitivne rezerve pomažu vašem mozgu da pronalazi nove nervne putanje oko oblasti koje su oštećene udarom, demencijom ili drugim oblicima propadanja.

To možda može da objasni zašto se kod određenih ljudi nakon smrti utvrdi da su imali uznapredovali oblik Alchajmerove bolesti, a gotovo da nisu ni pokazivali znake bolesti tokom života. Istraživači pretpostavljaju da je njihova kognitivna rezerva omogućila da neprimjetno kompenzuju skriveno oštećenje mozga.

Čitanje knjige izgrađuje vokabular

I kako pojedinac stvara kognitivnu rezervu? Tu leži još dobrih vijesti za ljubitelje knjiga. Poznato je da je vokabular otporan na starenje i kada imate bogat rječnik, kako tvrde španski istraživači sa univerziteta Santjago de Kompostela, to može značajno da vam odloži manifestaciju mentalne bolesti. Kada je tim sa ovog univerziteta analizirao 300 testova vezanih za vokabular koje su uradili dobrovoljci stariji od 50 godina, otkrili su da učesnici sa najnižim rezultatima imaju tri do četiri puta veći rizik od kognitivnog propadanja od onih koji su imali najbolje rezultate. Čitanje je samo jedan od mnogobrojnih načina da unaprijedite svoj vokabular.

Koristi od učenja stranih jezika

Učenje stranih riječi takođe pruža važnu kognitivnu hranu. Zapravo, istraživanja pokazuju da učenje nečeg novog, na primjer da svirate instrument ili govorite drugi jezik, je jedna od najboljih stvari koje možete da učinite za svoj mozak u bilo kom periodu života. Sjećate se one moćne mreže moždanih veza koju dobijamo čitanjem? E pa uspješno učenje novog jezika dodatno razvija tu mrežu – zbog toga je kod poliglota primjećeno da su bolji u multitaskingu, imaju sjajno pamćenje i bolju fokusiranost na važne informacije.

Istraživanjem iz 2013. godine je otkriveno da pacijenti koji govore dva ili više jezika razvijaju demenciju prosečno 4,5 godine kasnije u odnosu na monolingualne pacijente. Iako će mozak koji nauči drugi jezik u ranijoj fazi života imati kognitivne prednosti u odnosu na onaj koji to učini kasnije, nikada nije kasno da počnete sa učenjem. Ne morate govoriti taj jezik tečno jer kako tvrdi dr Tomas Bak sa univerziteta u Edinburgu: „Samo poznavanje osnovnih lingvističkih konekcija može da odloži demenciju.“

Naravno, učenje novog jezika nije moguće na brzinu. Srećom, samo jedna lekcija može da izazove momentalno zadovoljstvo. Istraživači iz Njemačke i Španije su dali učesnicima testa da pročitaju dvije rečenice koje su sadržale istu stranu riječ: „Svake nedjelje baka je odlazila na jedin“ i „Čovek je sahranjen na jedin“. Kada su upitani šta znači „jedin“, svi koji su tačno odgovorili „groblje“ imali su reakcije u djelovima mozga vezanih za zadovoljstva koja imamo tokom jedenja hrane, seksa, kockanja i drugih zadovoljavajućih stimulansa.

Da li vam je poslije svega ovoga potreban još neki razlog da odmah uzmete knjigu u ruke?

Izvor: www.telegraf.rs