Vlada je danas usvojila program "Evropa sad", saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.

Foto: gov.me/S.Matić

"Vlada na čijem sam čelu usvojila je projekat Evropa sad koji će omogućiti dostojan život svim građanima Crne Gore. Domaćinskim upravljanjem javnim finansijama, za samo 11 mjeseci, Vlada CG uspjela je da stvori temelje za povećanje životnog standarda građana, rast zaposlenosti, smanjenje „sive ekonomije” na tržištu rada i unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta. Ova Vlada drži riječ, a građani će se u to uvjeriti već početkom 2022. godine. Nemamo vremena za gubljenje i čekanje. Evropa sad", kazao je Krivokapić.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, istakao je da program "Evropa sad" ima četiri cilja.

"Prvi cilj je povećanje životnog standarda svih građana. Drugi je unaprjeđenje poslovnog i investicionog ambijenta. Treći cilj je smanjenje sive ekonomije na tržištu rada, a četvrti da ekonomski model bude održiv i inkluzivan, u odnosu na ono što smo imali do sada".

Kako je dodao, Vlada je zatekla ekonomski pad od više od 15% - jedan od najvećih na svijetu.

Ipak, ove godije situacija je bolja.

On je dodao da je aktuelna Vlada zatekla ekonomski pad od više od 15 procenata koji je, kako je dodao, bio jedan od najvećih na svijetu.

“Ove godine je situacija bolja, planirani rast je 13,4 %. Dobili smo danas dobru vijest i od Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je potvrdila realnost ove projekcije i značajno povećala očekivanu stopu rasta crnogorske ekonomije”.

"Hedžing aranžmanom smo zaštitili javne finansije,uštedjeli novac tako što smo obezbijedili povoljni kamatnu stopu na tu transakciju,a donošenjem transparentnog programskog budžeta uštedjeli 10% u dijelu neproduktivnih troškova koji su postojali u prethodnim godinama. Došli smo do rasta prihoda koji su bili uslovljeni i povećani poreskom disciplinom i reformom poreske administracije, pokretanjem elektronske fiskalizacije. Započeli smo snažnu reformu državnih preduzeća koji treba da postanu motori ekonomskog razvoja, a ne problemi ekonomskog razvoja".

Milatović je naglasio da su podržali ekonomiju "u onom trenutku kada im je zaista bilo najteže sa dva snažna ekonomska paketa od 320 miliona eura, što je bilo ključno za održavanje supstance naše privrede i održavanju nivoa zaposlenosti da bi imali ubrzanje ekonomske aktivnosti i stabilizaciju javnih finansija".

"Snažan fokus je bio na određene socijalne politike, uvođenje dječijeg dodatka,besplatnih udžbenika za sve osnovce, povećanje staračkih nakanda. Sve ovo dalo je veliki zamajac našem ekonmskom rastu i stabilizaciji javnih finansija. Ovo je prva godina u okviru koje se Crne Gora nije dodatno zaduživala".

Foto: gov.me/S.Matić

"Prebrodili smo jednu vrlo tešku krizu, i iz nje izlazimo kao pobjednici", kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, na predstavljanju programa "Evropa sad".

Minimalna mjesečna neto zarada porašće na 450 eura, i to je praktično dupliranje zarade.

"Prosječna mjesečna neto zarada će do kraja 2022. godine sa 530 eura porasti na 700 eura, što značajno poboljšava naš status u regionu", pojasnio je Spajić.

Sljedeće godine biće fokus na nezaposlenost građana.

"Želimo da podstičemo zaposlenost sa dobrim platama, i da iskorijenimo sivu ekonomiju".

Program "Evropa sad" je, dodaje, kruna napornog rada u posljednjih pola godine.

"Ovakve mjere i ovakvi rezultati su ono zbog čega sam se ja i vratio iz Singapura u Crnu Goru. Ovo je kruna napornog rada koji je trajao poslednjih 6 mjeseci. Imamo reformu koja će realno povećati životni standard građana i njihove prihode već od sledeće godine".  

Crna Gora je imala najveće poresko opterećenje na zarade u regionu.

"To sada potpuno transformišemo u državu koja će imati najmanje opterećenje na zarade u regionu. Crna Gora će biti ubjedljivo najkonkurentnija država u Evropi".

Spajić je istakao da nas naredne godine očekuje mnogo reformi.

"Između ostalog i penziona reforma, za koju ćemo angažovati jednog od najboljih stručnjaka za penzionu reformu u svijetu. Međutim, mi i sada kroz projekat "Evropa sad" planiramo da penzije uskladimo sa prosječnom zaradom".