Naučnici sa Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA) otkrili su da na Mjesecu možda postoje lokacije koje su stalno u sjenci i u kojima se može izmjeriti temperatura od "proljećnih" 17 stepeni Celzijusa.

Foto: Ilustracija, Pixabay

U našoj ranoj istoriji, ljudi su koristili pećine kako bi se zaštitili od vremenskih nepogoda i kako bi se tamo skučili tokom hladnih zimskih dana. Ove slične formacije na Mjesecu mogle bi astronautima, zbog toplih temperatura, pružiti neku vrstu lunarnog utočišta.

Naime, te jame, odnosno krateri, možda vode do pećina u kojima bi mogli boraviti astronauti i u kojima bi se mogla postaviti baza za dugoročan boravak na Mjesecu, piše CNN.

"Ljudi su evoluirali živjeći u pećinama, a u pećine bismo se mogli vratiti kada budemo živjeli na Mjesecu", rekao je svjetski naučnik David Paige koji takođe vodi projekt Diviner Lunar Radiometer Experiment.

Diviner Lunar Radiometer Experiment je zapravo instrument na NASA-inoj letjelici Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) koji mjeri površinske temperature na Mjesecu.

Za razliku od Mjesečeve površine, koja se tokom dana zagrijava do 127 stepeni, a noću hladi na -173, ove lunarne jame u regiji Mare Tranquillitatis mogle bi biti pogodne za ljude, odnosno imati stabilnu temperaturu koja je nama više nego prihvatljiva. Mare Tranquillitatis (lat. More tišine) ime je za područje koje se nalazi na nama vidljivoj strani Mjeseca.

Zbog toga što na Mjesecu praktično nema atmosfere, ovo tijelo ne može zadržati toplinu koju primi sa Sunca, niti se od nje zaštititi. Kada dođe dan, osvijetljeni djelovi našeg prirodnog satelita postaju praktično užareni, a kada padne noć, sva se ta toplina vrati u svemir i to područje postaje zamrznuta dolina. Inače, samo da napomenemo, dan i noć na Mjesecu traju oko 15 dana na Zemlji.

Sklonište na Mjesecu
Zbog ekstremnih temperatura na Mjesečevoj površini, NASA je do sada prilikom razmatranja postavljanja trajne baze morala razmišljati o ugradnji komplkovanih uređaja za grijanje i hlađenje. No, izgleda da bi američka svemirska agencija zbog ovog novog otkrića u budućnosti mogla imati jedan problem manje u smislu planiranja dugoročnog boravka na Mjesecu

Naučnici su uz pomoć lunarnog orbitera 2009. godine na Mjesecu otkrili jame te se zapitali postoje li povezane pećine koje bi se mogle istražiti ili čak koristiti kao skloništa.

"Otprilike 16 od više od 200 jama su vjerovatno urušeni tuneli koje je napravila lava", rekao je svjetski naučnik Tyler Horvath s UCLA-a.

Kada se uruši dugačak, šuplji tunel nalik na pećinu formiranu lavom, nastaje jama koja može biti ulaz u ostatak pećine. Stručnjaci smatraju da na Mjesecu postoje najmanje dvije ili tri takve jame koje imaju prolaze u pećine koje bi bile savršeno utočište jer pružaju određenu zaštitu od Sunčevog i kozmičkog zračenja te udara mikrometeorita.

Koristeći računarne modele za analizu toplotnih svojstava stijene tokom vremena, stručnjaci su izmjerili da osunčani dio jame može zadržati toplinu veću od one na površini - od čak 300 stepeni Celzijusovih.

Ta zarobljena toplina bi u obližnjem području koje je pod sjenom mogla povisiti inače ledeno niske temperature i zadržati stabilnu toplinu čak i nakon zalaska Sunca, navodi Science Alert.