Crna Gora je juče, prema podacima sa sajta windeurope.org, bila treća u Evropi prema procentu dobijene energije iz vjetroelektrana. Dva crnogorska vjetroparka Možura i Krnovo, 17. septembra aprila su zadovoljile 36 odsto ukupnih crnogorskih potreba za električnom energijom.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

“VindEurope” je udruženje za energiju vjetra u Evropi, a njegove članice su nacionalna udruženja za energiju vjetra svih evropskih zemalja. Posjetioci sajta windeurope.org svakodnevno se mogu informisati o podacima o učešću energije iz vjetra u ukupnoj proizvodnji električne energije u pojedinačnim državama.

Crna Gora trenutno u elektroenergetskom sistemu ima vjetropark Krnovo, instalisane snage 72 MW, i vjetropark Možura, snage 46MW. U planu je izgradnja vjetroparka Gvozd, predviđene instalisane snage 54 MW, dok je u planu i vjetroelektrana Braići od 100 MW.

Poznato je mišljenje struke da bi, s obzirom na povoljne klimatske prilike i značajne količine sunca i vjetra, Crna Gora u budućnosti investiranjem u solar i vjetar mogla beoma brzo da transformiše svoju elektroenergetiku i da relativno bezbolno realizuje briselski imperativ procesa dekarbonizacije.

Crna Gora je od 24. maja do 2. juna 2019. godine prvi put proizvela dovoljno energije iz obnovljivih izvora za zadovoljenje svih potreba, čime se pridružila malom broju država koje se mogu pohvaliti da su iz domaćih obnovljivih izvora energije proizveli svu potrebnu energiju.

 
U tom razdoblju, u kojem je TE Pljevlja bila van pogona, proizvedeno je oko 82 miliona KWh energije, a potrošeno oko 75 miliona KWh.

Evropa je instalirala 17 GW novih kapaciteta vjetra u 2021. godini, od čega je u zemljama Evropske unije instalirano 14 GW. Četiri petine ukupnog broja vjetroelektrana instalirano je na kopnu.

Vjetar je činio 16 odsto električne energije potrošene u Evropskoj uniji u 2021. godini, te se ukupni kapaciteti iz vjetroparkova u Evropi sada procjenjuju na oko 235 GW.

Holandija je zemlja koja je izgradila najviše vjetroparkova, većinom na moru, dok je Norveška izgradila najveći kopneni vjetropark, ozbiljan progres su načinile Španija i Francuska. Njemačka je u protekloj godini najmanje investirala još od 2010. godine.

Energija vjetra danas obično dolazi u dva različita tipa – vjetroelektrane na kopnu i vjetroelektrane na moru. Vjetroelektrane na kopnu i na moru pružaju dvije opcije za masovnu proizvodnju električne energije iz vjetra, a postoje različiti kompromisi za obije vrste instalacija. Vjetroparkovi na kopnu su danas najpopularniji tip vjetroparka na svijetu, ali u razvijenim zemljama rapidno raste interesovanje i za izgradnju vjetroelektrana na moru.