Vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta ove sedmice je na svjetskim tržištima snažno porasla, jer je američki Fed ponovo agresivno povećao kamatne stope, pa je kurs eura zaronio na najniži nivo u 20 godina.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je ove sedmice tri odsto na 112,96 bodova, a u jednom se trenutku, prvi put nakon 20 godina, probio i iznad 113 bodova, prenosi SEEbiz.

Pritom je dolar prema evropskoj valuti skočio 3,2 odsto pa je cijena eura skliznula na 0,9690 dolara, najniži nivo u 20 godina.

Kurs dolara je oslabio u odnosno na japansku valutu, 0,3 odsto na 143,3 jena.

Skok indeksa dolara drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se daljem povećanju kamata američke centralne banke.

Nakon dvodnevne sjednice, Fed je u srijedu povećao ključne kamate 0,75 procentnih bodova, treći put u nizu, u rasponu od tri do 3,25 odsto, što je njihov najviši nivo od 2008. godine.

Kako se inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kreće blizu najviših nivoa u više od 40 godina, centralna banka je najavila i dalja povećanja cijene novca.

Tako bi, prema procjenama zvaničnika Feda, do kraja ove godine kamate mogle biti povećane na 4,4 odsto, a do kraja iduće godine na 4,6 odsto.

To znači da će do kraja godine Fed povećati kamate još 1,25 procentnih bodova, a u idućoj godini 0,25 bodova.

Takvo brzo podizanje kamata, započeto u martu, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.

S druge strane, japanska centralna banka odlučila je da će i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku kako bi podržala ekonomiju, iako i u Japanu postepeno jačaju inflatorni pritisci.

Zbog toga se kurs dolara prema jenu polovinom sedmice, prvi put nakon 24 godine, probio iznad 145 jena. Ipak, ubrzo je pao jer su japanske vlasti intervenisale na tržištu kupovinom jena.

Zahvaljujući tome, jen je blago ojačao u odnosu na dolar, prvi put nakon četiri sedmice slabljenja.

Ipak, dolar je snažno porastao prema euru, iako Evropska centralna banka od ljeta povećava ključne kamate kako bi suzbila rekordnu inflaciju u eurozoni.

Međutim, čini se da Fed ima više prostora za zaoštravanje monetarne politike od ECB-a, s obzirom na to da je američka ekonomija i dalje relativno stabilna, dok eurozoni zbog energetske krize prijeti recesija.

Tako je u petak istraživanje S&P Globala pokazalo da su u septembru poslovne aktivnosti u eurozoni ponovno pale, treći mjesec zaredom, prema indeksu menadžera nabave (PMI).

Slična je situacija i u Velikoj Britaniji, pa je kurs funte potonuo više od tri odsto na 1,0840 dolara, najniži nivo u 37 godina.

Britanska centralna banka povećala je kamate 0,5 procentnih bodova, već sedmu sjednicu zaredom, i poručila da je eknomija već vjerovatno u recesiji.

Ove sedmice je nastavljen uspon američke valute. Od početka godine dolar je u odnosu na korpu valuta ojačao oko 16 odsto, pa je na putu najvećeg godišnjeg dobitka barem od 70-ih godina prošlog vijeka.