Da li se često preispitujete?

Foto: Ilustracija/ Pixabay.com

Samousavršavanje je jedini put koji može da vam obezbedi napredak u životu.

Kroz svaki dan, čovjek treba da se trudi da obavlja svoj posao i sve obaveze brže i bolje, da bude bolji prijatelj, partner i kolega.

Jedino kroz realnu sliku o sebi možete vidjeti gde se tačno nalazite i u kojim segmentima svog života možete da napredujete, kako biste sutra bili srećniji i uspješniji.

Potrebno je da zastanete na trenutak i sagledate šta trenutno radite. Ukoliko gledate televiziju ili listate slike po telefonu, dok maštate o idealnom partneru ili ljetovanju na Santoriniju, uzalud traćite vrijeme umesto da ostvarujete svoje želje.

Važno je neprestano učiti, mijenjati se, iskorenjivati svoje loše navike i truditi se da budete što bolja osoba. Zato zaista zastanite, makar jednom nedjeljno i postavite sebi pitanja o tome ko ste i gdje se nalazite trenutno na putu ispunajvanja sopstvenih želja i cilja.

1. Šta sam naučio?

Dan u kome ništa niste naučili je protraćen dan. Radoznalošću djeteta treba da istražujete nove stvari i time bogatite svoje znanje. Isto tako, neprestano učite više o onome što već znate, kako biste bili stručniji.

Stručnost će od vas učiniti boljeg radnika, a opšte znanje informisanost zanimljivijeg druga i sagovornika.

2. Šta me nervira?

Neophodno je da shvatite koji su glavni izvori vašeg stresa i da razmislite na koji način možete to da apsorbujete. Uistinu, ako vam stres i nervozu izazivaju fakultet ili porodica, nećete tog problema moći tek tako da se otarasite.

Sa druge strane, ako vam stres izaziva neka određena osoba, ne libite se toga da sklonite od nje i da ne komunicirate više sa njom. Ukoliko je u pitanju posao, razmislite o promjeni.

3. Kako se osjećam?

Potrebno je i da pratite u kom stanju se nalazi vaša duša i koja osjećanja u posljednjem periodu preovladavaju u vašoj svakodnevici. Ovo je veoma važno kada se radi o brizi o samom sebi. Pokušajte da utvrdite šta vam izaziva specifične emocije. Stvari koje vam pričinjavaju radost i zbog kojih se osjećate bolje, radite češće, a stvari zbog kojih se osjećate loše, radite što manje.

Neophodno je da čovjek vodi računa o ovme jer, kada je raspoložen, ima više volje za radom i težnju da čini dobra dela, nego kada je mrzovoljan ili tužan.

4. Šta dajem drugim ljudima?

U davanju je radost, a darežljive ljude svi više cijene. Naravno, ne radi se samo o materijalnim poklonima; nekad je i jedan osmijeh sasvim dovoljan, kao i lijepa riječ ili kompliment.

Usrećivanje drugih treba i vama da donosi sreću, bolje odnose i lijepo raspoloženje. Samo neka bude iskreno i od srca.