Kako je ranije navedeno, preduzeće Putevi će sa kolovoza ulica kralja Nikole, Ivana Milutinovića i Ilije Plamenca ukloniti biciklističke trake.

Foto: Kolektiv.me, arhiva

Kako su naveli, njihova alternativa su biciklističke staze čija izgradnja neće trajati uporedo, već će biti predviđena novom studijom koja će se raditi u narednom periodu.

Iz NVU „Biciklo.me“ odmah su reagovali na svom Fejsbuk profilu:

“To znači da će biciklistička mreža u Podgorici sada biti potpuno isprekidana – ili jednostavno: od niđe do niđe.”

Kako ističu u razgovoru za portal Kolektiv.me, najavljeno uklanjanje biciklističkih traka bez obezbjeđivanja adekvatne alternative predstavljalo bi korak unazad kada je u pitanju razvoj održive urbane mobilnosti u Podgorici.

“Ove najave su u suprotnosti sa preporukama komisije koju je formirao Glavni grad, a koja je nedavno preporučila da se biciklističke trake zamijene biciklističkim stazama, koje bi bile usklađene sa novim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. Uklanjanjem traka bez alternative, biciklistička mreža bila bi dodatno isprekidana i nepovezana, dok bi sa druge strane biti više prostora za automobile. U perspektivi to potencijalno može značiti da će dio ljudi koji su koristili bicikl kao prevozno sredstvo biti prinuđen da koristi automobil, što će dodatno doprinijeti gužvama. Ukoliko trake budu ponovo prenamijenjene u kolovozne, velika je vjerovatnoća da će se taj prostor koristiti za nepropisno zaustavljanje i parkiranje, čime će se saobraćajni haos u Podgorici dodatno pogoršati”, objašnjava Stefan Bulatović iz NVU “Biciklo” za naš portal.

Kako objašnjava, suštinski problemi u funkcionisanju saobraćaja se “guraju pod tepih”, navodeći da Podgorica ima mnogo saobraćajnih problema koji, prema mišljenju sagovornika Kolektiva, zahtijevaju urgentno rješenje.

“To su, između ostalih, prekomjerna upotreba automobila, veoma niska saobraćajna kultura oličena u nepropisnom parkiranju i još uvijek nedovoljno funkcionalan javni prevoz.”

Gradom se, dodaje naš sagovornik, svakodnevno može sresti znatan broj biciklista, što svijetu šalje ozbiljnu poruku o ekološkoj osviješćenosti Glavnoga grada.

A uklanjanje biciklističkih traka, ističe Bulatović, bilo bi porazno za kvalitet života u gradu, imajući u vidu da je Podgorica suočena sa zagađenim vazduhom, sve većim nivoom buke i sve izraženijim problemom bezbjednosti saobraćaja.

“Interes Podgorice i njenih građana svakako nije zagađenost vazduha i velika gužva u saobraćaju.. Interes grada je stvaranje uslova za bezbjedno kretanje ulicama, čist vazduh, bolje zdravlje, smanjenje buke, uštedu novca, razvoj lokalnih biznisa i izgradnju zajednice.”

Prema podacima Monstata, broj registrovanih putničkih automobile u Glavnom gradu za samo 8 godina je porastao za četvrtinu, sa 59.978 na kraju 2014. godine do čak 80.426 na kraju 2022. godine.

“Kada na to dodamo da preko 70% ljudi svoje kretanje u gradu obavlja automobilom, onda je jasno da je ovakvo stanje u saobraćaju neodrživo. S druge strane, javni prevoz, i pored nedavnih ulaganja, još uvijek nije dovoljno efikasan. Jedan od razloga je upravo upotreba automobila, jer autobusi često ostaju zaglavljeni u gužvama i kao posljedica toga su i dalje nepouzdani i neredovni. Tako se stvara začarani krug, jer se neki putnici zbog toga odlučuju da koriste automobilski ili taksi prevoz, doprinoseći time još većoj gužvi. Zato je infrastruktura za održivu urbanu mobilnost (javni prevoz, pješačenje i bicikl) od suštinske važnosti za naš grad”, objašnjava sagovornik portala Kolektiv.

Foto: Kolektiv.me, arhiva

“INDUKOVANA TRAŽNJA”

Bulatović objašnjava da najčešća greška koju donosioci odluka prave u nastojanju da smanje saobraćajne gužve je „širenje prostora za automobile. 4

"Kratkoročno, dodavanje novih traka može dati efekta, ali se u dužem roku time kreiraju još veće gužve. Taj fenomen poznat je pod nazivom „indukovana tražnja“, jer se širenjem puteva za motorni saobraćaj ljudi ohrabruju da više koriste putničke automobile.“

A koji je prema njihovom mišljenju dugoročno održivi način smanjena gužvi?

„Stvaranje kvalitetne infrastrukture za druge vidove mobilnosti. Tako će jedan dio ljudi imati mogućnost da se kreće drugačije: javnim prevozom, biciklom ili pješke, i na taj način oslobodi više prostora za one koji imaju stvarnu potrebu da putuju automobilom.“

Na pitanje koje da li postoji kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane, naš sagovornik ističe da je potrebno uključiti što širi krug zainteresovanih strana, koje bi kroz dogovor našli zadovoljavajuće rješenje.

„Važno je da Glavni grad i sada i ubuduće djeluje strateški i u skladu sa najvažnijim dokumentom u oblasti saobraćaja, a to je Plan održive urbane mobilnosti. Ukoliko rješenje bude sprovedeno bez konsultacije sa relevantnim akterima, to u krajnjem neće donijeti dobar rezultat.“

Iako su vrste biciklističkih saobraćajnica definisane Zakonom o putevima i Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi, veliki broj građana se pita koja je razlika između biciklističkih staza i biciklističkih traka.

„Biciklistička staza je saobraćajnica namijenjena za kretanje bicikla, koja je visinski ili na drugi način odvojena od kolovoza uz odgovarajuću širinu zaštitnog pojasa u odnosu na motorni saobraćaj. Biciklistička traka je dio kolovoza namijenjen za saobraćaj bicikla, a od saobraćajne trake je odvojena razdjelnom linijom“, zaključio je Stefan Bulatović ispred NVU "Biciklo" za portal Kolektiv.