Hrana u Crnoj Gori je sigurna i bezbjedna za upotrebu. Naša država teritorijalno je mala pa domaća proizvodnja ne pokriva potrebe tržišta, što je razlog da se veliki dio potrošnje podmiruje iz uvoza, poručio je u razgovoru za Portal RTCG, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Ipak, kako navodi, sve je veći obim domaće proizvodnje.

On pojašnjava da kvalitet hrane podrazumijeva minimum parametara koje prehrambeni proizvod mora zadovoljiti kako bi se našao na našem tržištu.

“Bezbjednost je, pak, sve ono što omogućava da konzumenti hrane budu sigurni da hrana koju koriste neće narušiti njihovo zdravlje. Ova dva parametra jesu različita, ali su i povezana u velikoj mjeri. Kroz naše djelovanje, trudimo se da hrana na našem tržištu bude, prije svega bezbjedna, ali i da zadovoljava parametre kvaliteta za određenu vrstu hrane. U prethodnoj godini trudili smo se da kroz redovne i vanredne kontrole povećamo stepen bezbjednosti hrane, u čemu smo, nadamo se u velikoj mjeri uspjeli”, istakao je Vladimir Đaković.

Proizvodnja jaja veća, gotovo pokriveno tržište

U prethodnoj godini, kroz mjesečne izvještaje, iz Uprave kojom rukovodi naš sagovornik, izvještavali su javnost o količinama hrane koje su kroz mehanizme kontrole spriječene da se nađu na domaćem tržištu.

To će, kaže, objediniti u godišnjem izvještaju za 2023. godinu, koji još nije završen.

Ističe da se u u Crnoj Gori proizvodi svježe voće i povrće, te da imamo prerađivače hrane biljnog i animalnog porijekla. 

"Ohrabruje činjenica da se obim domaće proizvodnje, polako ali sigurno, povećava iz godine u godinu, pa tako na primjer, količina jaja je gotovo dostigla potrebe domaćeg tržišta"

Tako je, prema evidenciji Uprave, u njihov registar upisano 25 objekata za klanje i rasjecanje mesa papkara (goveda, ovce, svinje), šest objekata za klanje mesa živine, te 43 objekta za preradu mesa.

Mlijeko se u Crnoj Gori prerađuje u 26 objekata, dok se u sedam sakupljaju i pakuju jaja.

“Sedam je otpremnih centara za žive školjke i isto toliko za proizvode ribarstva. Imamo 47 skladišta hrane u uslovima kontrolisane temperature”, navodi Đaković.

Kaže da imamo 3.664 registrovana objekta za preradu mlijeka i proizvodnju sira na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, 23 uzgajališta živih školjki i 26 uzgajališta riba te dva sabirna centra za otkup sirovog mlijeka.

“Crna Gora je mali proizvođač hrane. Domaća proizvodnja u najvećoj mjeri ne pokriva potrebe domaćeg tržišta, pa se značajan dio potrošnje podmiruje iz uvoza, kao i određeni dio sirovina koje se koriste za preradu. Ohrabruje činjenica da se obim domaće proizvodnje, polako ali sigurno, povećava iz godine u godinu, pa tako na primjer, količina jaja je gotovo dostigla potrebe domaćeg tržišta”, istakao je Đaković.

Odolijevamo afričkoj kugi svinja i ptičijem gripu

Crna Gora je turistička destinacija, pa treba imati u vidu da ljetnja sezona povlači dvostruku potrošnju hrane.

“Porast proizvodnje zabilježen je i u sektoru mljekarstva, kao i u proizvodnji mesa, ali još uvijek nije dovoljan da pokrije potrebe domaćeg tržišta. Brojni su izazovi u prozvodnji hrane, kako u biljnom tako i u animalnom sektoru, ali zadatak ove Uprave je da kontroliše primjenu propisa kako bi hrana na našem tržištu bila bezbjedna, a da pri tome ne ugrozi funkcionisanje proizvođača hrane”, istakao je Đaković.

Iako sve zemlje u regionu imaju afričku kugu svinja, bolest koja donosi velike gubitke za držaoce svinja, u Crnoj Gori, bar za sad nije zabilježen nijedan slučaj.

"Trebaju nam doktori veterinarske medicine, ali i stručni inženjeri prehrambene tehnologije i poljoprivredni inženjeri, kako bismo situaciju i mehanizme kontrole unaprijedili na još veći nivo"

Geografski položaj Crne Gore, kao i pojačane granične kontrole, podizanje nivoa biosigurnosnih mjera, edukacije proizvođača i ogroman terenski rad, doprinijeli su da još uvijek nemamo nijedan slučaj afričke kuge svinja u Crnoj Gori. Kako su u periodu novembra i decembra mala gazdinstva uglavnom završila sa svojom proizvodnjom svinja, nadamo se da će se vjerovatnoća pojave ove bolesti smanjiti” rekao je Đaković.

Kontrola proizvodnje, naročito uvoza svinjskog mesa, je, uvjerava naš sagovornik, konstantna,  i u skladu sa redovnim planovima službenih kontrola.

“Trudimo se da kvalitet mesa na tržištu, kao i njegova bezbjednost budu stabilni. Ono što preporučujemo krajnjim potrošačima jeste kupovina mesa isključivo u objektima koji zadovoljavaju higijenske uslove i koji su registrovani kod nas, a nikako online ili na mjestima koja ne mogu garantovati ispunjenost higijenskih uslova”, poručuje Đaković.

Dobili preporuku od EU da povećaju broj zaposlenih

Govereći o ptičijem gripu koji je česta pojava u regionu, on ističe da je Uprava uputila upozorenje svim nadležnim institucijama koje kontrolišu populaciju divljih ptica u Crnoj Gori, da obrate posebnu pažnju na uginule ptice i pojavu većih slučajeva uginuća.

“Ukoliko bi toga bilo naložili bismo testiranje na bolest ptičjeg gripa, ali je za sada situacija stabilna. Naravno, saradnja sa živinarskim sektorom je intenzivna i bilo kakva incidentna situacija redovno se ispituje, tako da je i u tom sektoru situacija stabilna”, rekao je Đaković.

Potrebna je i jača saradnja Savjeta za zaštitu životinja, koji djeluje u okviru Uprave sa lokalnim samoupravama, kako bi se broj pasa lutalica smanjio.

“To će biti glavni zadatak u narednoj godini. Uprava u sva tri Sektora ima deficit u inspektorskom kadru, pa smo tim povodom od Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore tražili uvećanje budžeta, kako bi nadomjestili nedostatak ovog kadra”, ukazao je Đaković.

Kako je ovo i ranijih godina bio problem, Đakovića smo pitali iz kojih oblasti su im potrebni stručnjaci.

“Trebaju nam doktori veterinarske medicine, ali i stručni inženjeri prehrambene tehnologije i poljoprivredni inženjeri, kako bismo situaciju i mehanizme kontrole unaprijedili na još veći nivo. Napominjem da smo jedna od rijetkih državnih uprava koja je kroz pregovore sa Evropskom unijom od naših evropskih partnera, dobila sugestije da poveća broj zaposlenih stručnih osoba”, zaključuje Đaković.