Avokado je posljednjih nekoliko godina pravi hit u svijetu – iako je ovo tropsko voće iz prašuma Srednje i Južne Amerike već vjekovima dio tamošnjih kuhinja, tek je u ovoj deceniji postalo popularno širom svijeta, no čini se kako mu popularnost sve više pada, piše Index.hr.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Naime, sve više svjetskih restorana traži alternative avokadu u drugim namirnicama ili ga napušta u potpunosti.

Razlog tome je što avokado ima ogroman karbonski otisak, za rast mu je potrebno 320 litara vode, a globalna potražnja je tolika da postaje nedostupan za lokalno stanovništvo u područjima u kojima se uzgaja.

Tomasina Majers, suvlasnica lanca meksičkih restorana Wahaca, 2021. godine predstavila je sos za koji smatra da je dobra alternativa popularnom gvakamoleu – vahakamole sos inspirisan zelenim gvakamoleom, napravljen od boba, zelenog čilija, limete i korijandera.

Ali, ovaj restoran nije jedini koji je smanjio korištenje avokada ili ga potpuno izbacio iz upotrebe.

U Torontu je meksički kuvar Aldo Kamarena predložio alternativu gvakamoleu napravljenu od paste od tikvica i sjemenki bundeve, šef Santijago Lastra uključio je sos u stilu gvakamolea napravljen od pistacije i fermentisanih ogrozda na jelovnik u svom meksičkom restoranu u Londonu, a irski ugostitelj Dž. P. Mekmahon razvio je alternativu gvakamoleu napravljenu od čičoka.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

No je li avokado zaista toliko loš i, kako neki kažu, gori za okolinu od mesa i mliječnih proizvoda?

Avokado raste na drveću, a ta mu činjenica svakako ide u prilog. Naime, drveće hvata ugljendioksid iz atmosfere i zauzvrat ispušta kiseonik, a njihovo korenje takođe pomaže u zaštiti tla od erozije.

Drvo avokada potjiče iz Meksika, gdje se većina avokada još uzgaja, ali se danas, osim u Meksiku, avokado uzgaja i širom svijeta u tropskim i suptropskim klimama.

Postojeće plantaže avokada, ako se njima dobro upravlja, nisu problematične. Međutim, budući da potražnja za avokadom raste, u nekim područjima nastaju problemi.

Kada se zemlja raščisti kako bi se napravilo mjesta za stabla avokada ili se voda preusmjeri iz potoka i rijeka radi navodnjavanja, karbonski i vodeni otisak avokada raste.

To ne znači nužno da je avokado loš, to jednostavno znači da njegova proizvodnja nije toliko održiva. Dok se to ne popravi, i dalje možemo povremeno uživati u avokadu, ali možda ga ne bi trebalo jesti svakodnevno kako bismo izbjegli tako visoku potražnju.