Cijene hrane na svjetskom nivou dostigle su najniže vrijednosti u poslJednje tri godine, odnosno vratile su se na nivo prije početka rata u Ukrajini, pokazao je izvještaj agencije Ujedinjenih nacija (UNFAO).

Foto: Ilustracija, Pixabay

Ipak, u Crnoj Gori nema ni približno slične situacije jer inflacija i dalje diktira potrošačku korpu.

Zasad ne postoji nikakav nagovještaj da bi i kod nas moglo konačno doći do značajnijeg sniženja cijena hrane, a prema mišljenju predsjednika NVO "Borba protiv siromaštva" Radovana Toškovića, to je teško očekivati u skorije vrijeme, najviše iz razloga što je naša država uvozno zavisna.

"Crna Gora šest puta više uvozi nego što izvozi. Jedina smo država koja nema privredu, niti svoje proizvode, i naš standard isključivo zavisi od spoljnog faktora. Sve je podređeno uvozu, što je odgovornost višedecenijskog režima, koji je građane doveo u tragičnu ekonomsko-socijalnu situaciju. Vrijeme je da neko konačno obeća narodu da će se primanja uskladiti barem sa minimalnom potrošačkom korpom, ako već ne može sa realnom. Građani su svjesni da je stvarna inflacija mnogo veća nego što se predstavlja, a to ne prate usklađivanja primanja", istakao je Tošković.

On ukazuje da bez jakog sektora poljoprivrede i realne privrede ne možemo da govorim o stabilnosti.

"Ostale zemlje jačaju svoju privredu i poljoprivredu, a mi po tom pitanju ne radimo ništa. Koliko god se mi trudili da suzbijamo inflaciju, nećemo uspjeti na ovaj način. Država može na mnogo načina da pomogne, ali se nameće pitanje da li ova država postoji zbog građana ili građani zbog nje",  naglašava Tošković.

Cijene hrane na globalnom nivou u januaru su se spustile na najniži nivo u gotovo tri godine, pod pritiskom znatno jeftinijih žitarica i mesa, objavila je agencija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (UNFAO).

Njihov indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda u januaru je pao 1,2 boda u odnosu na decembar, na prosječnih 118 bodova, što je najniži nivo od februara 2021. godine.

U odnosu na januar prošle godine, njegova vrijednost je niža 10,4 odsto.

Najviše su pojeftinile žitarice, 2,2 odsto u odnosu na decembar, odražavajući snažnu konkurenciju izvoznika i pojačanu ponudu iz zemalja južne hemisfere.

Cijene pšenice i kukuruza značajno su pale zahvaljujući poboljšanom snabdijevanju i povoljnim izgledima za žetvu.

Na početku godine značajno je pojeftinilo i meso, čija cijena se smanjuje sedmi mjesec zaredom, i to 1,4 odsto u odnosu na decembar, pod uticajem obilne ponude vodećih izvoznika.

Cijene biljnih ulja i mlijeka i mliječnih proizvoda zadržale su se na decembarskom nivou. Suncokretovo ulje blago je poskupjelo zbog pojačane potražnje, dok su sojino i ulje od repice pojeftinili zahvaljujući obilnom snabdijevanju iz Južne Amerike i zalihama u Evropi.

U odnosu na početak prošle godine, biljna ulja su u januaru bila jeftinija 12,8 odsto, a mlijeko i mliječni proizvodi 17,8 odsto.