Crna Gora je, koliko primorska, toliko i pomorska zemlja sa preko 6500 pomoraca, u kojoj ne postoji adekvatan registar (samo nedovoljno razvijen informacioni sistem za pomorstvo), kao ni zakonska regulativa koja bi im omogućila bolji status).

Foto: Ilustracija, Unsplash

Ovakva situacija zabrinjava posebno što je uz tradicionalne pomorce, koji plove na teretnjacima, sve više ugostiteljskog osoblja na kruzerima, piše RTHN.

Prema riječima kapetana duge plovidbe Nenada Lazovića, iz nefunkcionalnog registra nije moguće dobiti podatke za razvoj strategije pomorstva.

“Naše pitanje i ono što je bit registra, zakonska osnova koju koju zahtjevaju MLC i IMO (međunarodne pomorske organizacije), a mi smo to potpisali, jeste koliko je aktivnih pomoraca u Crnoj Gori, koliko ih je ukrcano na brodove, na kojim tipovima plovila, šta država može da napravi da strategijom obrazovanja i obuka te pomorce prekvalifikuje za više konukrentan tip brodova, koji su tehnološki napredniji i savremeniji”, pitao je on.

Registar bi trebalo, pored popisanih podataka, kako objašnjava Lazović, međunarodnim organizacijama da pruža informacije o crnogorskim pomorcima, a njima da pruži određeni vid zaštite, jer se pomorac u Crnoj Gori kategorizuje kao radnik na privremenom radu u inostranstvu.

“Kada pričamo o zaštiti, treba jasno naglasiti, ako je pomorac registrovan, njemu se mora upisati datum ukrcaja na brod, kao i datum povratka. To povlači veliki broj daljih parametara, odnosno pravo na zdravstveno i penzijsko osiguranje, pravo da bude evidentiran kao poreski obveznik. Ništa od toga ne možemo napraviti, jer u samoj kategorizaciji našeg stanovništva, zvanja i zanimanja nemamo kategoriju pomorca”, ističe Lazović.

 Podsjeća da je SFR Jugoslavija imala Zakon o sigurnosti plovidbe, koji se sastojao do preko 700 strana, Crna Gora ga je, kako je kazao, teškom mukom izdala i neznatno proširila i doradila, te on danas ima oko 70 strana u Službenom glasniku.

“Ako nemamo krovini zakon, već je on napisan onako kako nam je trebalo da začepimo neku rupu ili otklonimo neku nepravilnost kad su nam dolazili predstavnici agencija za zaštitu pomoraca, imamo 30 godina haosa. Upravo sada u jednoj komisiji Udruženja kapetana, mi kao agencije rekli smo, ukoliko se ne pristupi promijeni ovog zakona da bi smo imali tačna pravila igre, ništa se promijeniti neće”, kazao je Lazović.

Agencije koje posreduju u angažovanju pomoraca, usluge naplaćuju kompanijama, a pomorcima pružaju osiguranje u slučajevima povrede tokom plovidbe, na godišnjem odmoru, kao i u slučaju smrti na brodu, što predviđa Konvencija o pomorskom radu, čiji je Crna Gora potpisnik.

“Kada posredujete, postoje tačno propisana pravila za svaki od tih slučajeva. Ovaj što je preminuo, vraćen je kući uz plaćena sva obeštećenja koja pripadanju njegovoj porodici. Ovaj što se povrijedio, poslat je da se liječi, ne u sistemu našeg javnog zdravstva, već mu se traži najbolji specijalista da se to riješi. Imali smo i slučajeve da se pomorac povrijedio na godišnjem odmoru, takođe, pružena mu je medicinka pomoć i do 60. Godine biće mu isplaćivana nadoknada”, naveo je Lazović.

To bi trebalo da predvidi i registar, koji će evidentirati kada se pomorac ukrcao, na kojem brodu i pod čijom zastavom, a odgovornost za njegov put i povratak kući snosi agencija posrednik, objašnjava Lazović i dodaje da se Konvencija bori i protiv zloupotreba kojima se koriste brodari.