Cijene hrane u svijetu padaju više mjeseci uzastopno, a trenutno su na nivou od prije tri godine. To konstatuje izvještaj Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu. Kod nas rastu i to je posljedica, smatra analitičar Oleg Filipović, uvozne zavisnosti, veličine tržišta. Rješenje je, kaže u izjavi za Radio Crne Gore da se obnovi akcija “Stop inflaciji” ali sa proširenom listom proizvoda, ili uspostave administrativne mjere kontrole tržišta, odnosno ograniče cijene. Zalaže se i za uspostavljanje Ministarstva trgovine. Bivši ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović za Radio Crne Gore je prokomentarisao da se do stabilizacije cijena može doći samo u dijalogu sa privrednicima.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Cijene hrane globalno dostigle su najniže vrijednosti u posljednje tri godine. Preciznije na nivo su prije početka rata u Ukrajini, stoji u analizi Ujedinjenih nacija.

“Cijena korpe na globalnom nivou u januaru spustile su se nivo od prije tri godine, pod pritiskom pojeftinjenja žitarica i mesa. Samo u odnosu na januar 2023. godine niže su za preko 10 odsto. Pojeftinjenje žitarica uslijedilo je zbog pojačanog izvoza i ponude iz država južne hemisfere. Na početku 2024. sedmi mjesec uzastopno padaju i cijene mesa, takođe pod uticajem vodećih izvoznika. Niže su i cijene u odnosu na početak prošle godine biljnih ulja skoro 13, odnosno mlijeka i prerađevina gotovo 18 odsto.”

Kod nas ne dešava se ni približno isto. Cijene u trgovinama svakodnevno se mijenjaju, a procjene su da će biti i više zbog najavljenog povećanja minimalne penzije na 450 eura. Iz Vlade, za sada, poruka da će pratiti kretanja u trgovinama i odreagovati blagovremeno.

Rješenje za prevazilaženje postojeće situacije je dogovor sa privredom, ocijenio je bivši ministar ekonomskom razvoja i turizma i privrednik Goran Đurović.

“Uvijek sam govorio da to mora biti u saglasju sa privredom i da se tu treba tražiti neko rješenje. Po meni kvalitetnijeg od akcije “Stop inflaciji” nema, ali u svakom slučaju ostaje novoj vladi da ponudi nešto novo. Za sada osim najava nemamo ništa konkretno. U ovom trenutku, dakle, nemam ništa konkretno da protumačim, bilo kakvu mjeru od 44. Vlade, jer ona ne postoji. Jedva čekamo da vidimo kakav će način borbe protiv inflacije osmisliti. Naravno sve što bude dobro pozdravićemo, ili što uočimo da je manjkavost bićemo spremni da kritikujemo”, prokomentarisao je Đurović.

Reakcija Vlade u trenutnim uslovima kada cijene hrane se mijenjaju gotovo na dnevnom nivou trebala bi da uslijedi što prije, jer je naše tržište malo, uvozno zavisno, kaže za Radio Crne Gore analitičar Oleg Filipović. Smatra da postoje dvije opcije. Prva je, kako kaže, da se osmisli program koji je bio na snazi prethodne godine “Stop inflaciji” ali sa proširenom listom proizvoda.

“Druga opcija je na osnovu izvještaja Ujedinjenih nacija da su cijene hrane pale na nivo od prije tri godine, a kod nas su na snazi poskupljenja, da se koriste administrativne mjere u smislu kontrole tržišta. Mislim da država konačno treba da se postavi kao regulator tržišta, ali isto tako da ako neko direktno ili indirektno utiče na cijene na nekonkurentan način da pribjegne administrativnim mjerama putem ograničavanja rasta cijena”, poručio je analitičar.

Za efikasnije mjere bilo bi neophodno, preporučuje Filipović, formirati Ministarstvo trgovine koje bi na direktan način regulisalo kretanja na tržištu ne samo poljoprivrednih proizvoda, već i bijele tehnike, softverske industrije i slično. Na taj način, zaključuje, lakše bi se rješavali poremećaji na tržištu.