Mnogi ljudi širom svijeta suočavaju se sa usamljenošću, ali to je tema o kojoj se, nažalost, često govori u tišini.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Često se misli da je usamljenost rezervisana samo za starije ljude ili one koji nemaju nikog oko sebe.

Međutim, istina je da usamljenost može uticati na svakoga, bez obzira na godine, pol ili društveni status. To može biti rezultat fizičke udaljenosti od voljenih, gubitka prijatelja ili porodice ili nedostatka dubokih emocionalnih veza.

Ali da li ste znali koja je zemlja najusamljenija na svijetu?

Prema najnovijim istraživanjima, to je Švedska, a čak 47 odsto njenog stanovništva živi u samačkim domaćinstvima, što rezultira nedostatkom dubljih međuljudskih veza i osjećanjem usamljenosti.

Na samom vrhu liste najusamljenijih zemalja na svijetu 2023. je Švedska, ali nemojte odmah pomisliti na melanholiju ili tugu. Razlog za ove iznenađujuće podatke leži duboko u temeljima švedskog društva – stabilnom sistemu socijalne zaštite. Ova skandinavska zemlja već godinama napreduje zahvaljujući nevjerovatno pristupačnim stanovima za jednu osobu, prenosi Putnikofer.

Iako su stanovi često postali nedostižan luksuz u današnjem modernom društvu, istraživanja pokazuju da su dostupni većini ljudi u Švedskoj. Uz mnoštvo pristupačnih opcija, skoro polovina stanovništva živi sama. Prema podacima Statistics Brain, čak 47 odsto švedskih domaćinstava čini samo jedna osoba, što je čak 20 poena više od Kanade, koja je na drugom mjestu među najusamljenijim zemljama na svijetu.

Ovaj fenomen nije samo statistička anomalija, već odraz duboko ukorenjenih vrijednosti švedskog društva. Individualnost, autonomija i nezavisnost su vrline koje se vrijednuju i podržavaju u društvenom sistemu. Dakle, sam život u ovoj skandinavskoj zemlji nije stigmatizovan i često je izbor i rezultat slobodne volje pojedinca.

Međutim, rezultati ovog istraživanja zabrinuli su švedske vlasti, koje su posljednjih godina uvele koncept kolektivnog stanovanja zbog sve veće izolacije svojih građana.

Jedan od njegovih ključnih elemenata su tzv „kollektivhus” ili zajedničke kuće. Ove zgrade obično sadrže nekoliko stanova, ali imaju zajedničke prostore kao što su kuhinja, dnevni boravak, teretana, vešeraj, bašta ili čak radionica. Ideja je da se stanovnicima omogući da dele resurse i prostor, što doprinosi stvaranju zajednice koja je povezana i gde ljudi podržavaju jedni druge.

Ljudi koji žive u takvim zajednicama često se angažuju jedni sa drugima u aktivnostima kao što su zajedničke večere, radionice ili volonterski projekti. Ovo jača veze među ljudima i doprinosi osećaju pripadnosti zajednici. Pored toga, kolektivno stanovanje u Švedskoj često ima ekološku dimenziju. Dijeljenje resursa kao što su prostor, električni uređaji ili vozila smanjuje potrošnju i doprinosi održivom načinu života. Takođe, zajedničke bašte omogućavaju stanarima da održivo uzgajaju sopstvenu hranu.