Jedina relavantna kamatna stopa 5,88 odsto za jučerašnje zaduženje od 750 miliona dolara, saopštio je premijer Milojko Spajić.

Foto: gov.me/S.Matić, arhiva

On je na današnjoj konferenciji za novinare kazao da investitori imaju veliko povjerenje za Crnu Goru.

“Obveznice su emitovali u folarima jer je to jeftinije”,kazao je  premijer.

Prema njegovim riječima ova pozajmica biće isključivo namijenjena za vraćanje stranih kredita i potencijalno kapitalnih investicija.

Spajić poručuje da se taj novac neće koristiti za javnu potrošnju, kao što su plate, penzije, socijalna davanja…

Vlada Crne Gore se juče zadžila 750 miliona dolara na sedam godina, sa stopom od 5,88 odsto zbog, kako su naveli, vraćanja starih dugova i očuvanja javnih finansija.

Ministar finansija je juče rekao da ova pozajmica nema nikakve veze sa predstojećim dodatnim poboljšanjem standarda, koje predviđa najavaljeno povećanje zarada.

“Percepcija prosječnog investitora je da je Crna Gora mnogo jača nego kreditni rejting B. Oni kupuju obveznice za sedam godina, oni znaju šta rade, ukoliko se ovako nastavi, ministar finansija Novica Vuković biće najbolji ministar u istoriji Crne Gore”, naglasio je Spajić.

Istakao je da sada imamo potražnju za obveznicama od pet milijardi.

“Crna Gora je od juče zvančno na indeksu J.P. Morgan”, saopštio je premijer.

Da je zaduženje bilo u eurima, dodao je, kamatna stopa bi bila 6,4-6,5 odsto. Ovako je smanjena, istakao je premijer.

“MMF je za ovu godinu projektovao da ćemo se zaduživati 7,5-8 odsto, nijesu nam vjerovali da će biti ispod sedam odsto. Ne da je bilo ispod sedam, nego ispod šest odsto. Čak ni države iz regiona, sa kreditnim rejtingom, nemaju takav kreditni diferencijal”, rekao je Spajić.

On je najavio da će Crna Gora u sljedeće tri godine morati da vraća po pola milijarde eura starih kredita.

Ukazao je da se prethodnih dana svjedočilo senzacionalističkim medijskim natpisima o emisiji obveznica.

 “Prkosili su svim pravilima londonske berze, koja nalažu da transakcija nije javna dok se ne završi čitav proces, kada ta obveznica može slobodno da se trguje na berzi i da svi njeni detalji postaju dostupni svima. Uprkos tome, pojedini mediji i kvazi analitičari nijesu prestajali da bombarduju javnost sa špekulacijama, poluistinama i lažnim informacijama”, rekao je premijer i pozvao medije da pažljivije i preciznije izvještavaju.

“Zamolio bih vas da u budućnosti to više ne radite, pozovite Ministarstvo finansija, Vladu, pokušaćemo da vam objasnimo…”, dodao je.

On je pojasnio proces zaduženja.

“Oni su nam dali novac za sedam godina, nakon sedam godina, mi vraćamo novac njima, nadoknada za korišćnje tog novca je 5,88 odsto i to nije trošak, kamata je nadoknada investitorima. Sada je Euribor pozitivan, sada je kreditni diferencija ispod dva odsto, što je stvarno veliki rezultat”, kazao je premijer.

Crna Gora će, dodao je, u sljedeće tri godine imati po pola milijarde starih kredita da vraća.

“Crna Gora će svake godine ići na tržište obveznica, to je sasvim normalno. Nijedna država na svijetu nema nula duga po BDP-u, to ne treba da bude target nikada, naš dug treba da bude ispod 60 odsto i to je najbitnija informacija, nama je sad dug nešto iznad 60 odsto, 2020. godine je bio preko 100 odsto”, podsjetio je Spajić.

Ministar finansija Novica Vuković je saopštio da je potražnja za obveznicama oslikala stabilnost Crne Gore.

Na pitanje o uslovima hedžinga i da li je on urađen na berzi, premijer je odgovorio da se on nikad ne radi na berzi.

“Ako nađete hedžing aranžman koji je urađen na berzi, ja vam dajem milion koji nemam. On je urađen u poluproizvodu koji nas dovodi do finalnog. On je potpuno transparentan i biće javno objavljen. Ne postoji trošak za hedžing”, kazao je premijer.

Prema njegovim riječima kamatna stopa neće biti veća.

“Ulovili smo trenutak koji je jako povoljan za nas”, odgovorio je Spajić na pitanje novinara.

Istakao je da vjeruje da će tekuću potrošnju do kraja godine uspjeti da pokriju iz prihoda.

Podsjetimo, Vlada Crne Gore zadužila se juče 750 miliona dolara na međunarodnom tržištu emitovanjem državnih obveznica. Zaduženje je u dolarima, a planira se hedžing angažman kojim bi se država zaštitila od valutnog rizika.

Tražnja za obveznicama je bila 4,75 milijardi dolara.