Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govorio je posljednjeg dana Globalnog Baku foruma na panelu “Regionalne perspektive: EU i njeni susjedi”, čiji je moderator bio Borut Pahor, bivši predsjednik Republike Slovenije.

Foto: Kabinet bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića

“Đukanović je između ostalog istakao da su razne kontinuirane krize u Evropi i na globalnom planu pokazale ozbiljne deficite političkog identiteta EU prije svega u njenim ključnim politikama: vanjskoj i bezbjednosnoj”, saopšteno je iz Kabineta nekadašnjeg predsjednika.

Đukanović je kazao da je EU morala, i mora i dalje svoju neupitnu pripadnost euroatlantskoj porodici potvrđivati promišljenim, preciznim profilisanjem krucijalnih evropskih bezbjednosnih i vanjskopolitičkih interesa.

“Nažalost, pokazuje se da će to biti sve teže u postojećoj institucionalnoj šemi koja omogućava da bilo koji član porodice dovodi u pitanje efikasnu zaštitu interesa porodice u cjelini”, ocijenio je Đukanović.

Kako je istakao, EU je gotovo dvije decenije osporavala ostvarenje jednog od svojih ključnih ciljeva i nesumnjivih interesa: ujedinjenje Evrope.

“Najprije je počela da se premišlja, nakon toga da usporava, sve do potpunog paralisanja svoje, prema ocjenama iz same Unije, jedne od najuspješnijih politika-politike proširenja”, rekao je Đukanović.

On je istakao da je stanje na Zapadnom Balkanu danas znatno lošije nego prije deset godina, što vremenski koincidira s potpunim obustavljanjem politike proširenja EU.

“To obeshrabruje reformske napore u svim državama Zapadnog Balkana i ostavlja čist teren za upliv politika vrijednosno suprostavljenih EU”.

Foto: Kabinet bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića

Istakao je kako je daanase opet na dnevnom redu iskonstruisana dilema da li Zapadni Balkan treba da bude dio evropskog sistema vrijednosti ili će ostati na milost i nemilost retrogradnim nacionalizmima i interesima sukobljenih geopolitičkih sila koje na tom raskršću, istorijski gledano, redovno odmjeravaju svoje snage. To nije pitanje samo za Zapadni Balkan. Ono je još značajnije za EU.

Đukanović je zaključio da je teško vidjeti dugoročnu budućnost EU, ako Zapadni Balkan nema evropske budućnosti.

Predsjednik Savjeta Minhenske bezbjednosne konferencije ambasador Volfgang Išinger je rekao da je njegov lični osjećaj da je šteta i sramota što balkanske zemlje čekaju od Solunskog samita 2003. na članstvo u EU. Zato, po njemu, treba iznova razmotriti cijeli proces, to shvatiti hitnim slučajem i preispitati Kopenhaške kriterijume, jer je ideja Evrope kakvoj težimo Evropa koja se integriše.

Na panelu su učestvovali i bivši predsjednici Hrvatske, Albanije i Bugarske Ivo Josipović, Ilir Meta i Petar Stojanov, bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, raniji premijer Malte Jozef Muskat, evropski komesar za razvoj od 2004. do 2010. Andris Piebalgs i generalni sekretar Organizacije crnomorske ekonomske saradnje Lazar Komanesku, bivši ministar inostranih poslova Rumunije.

Đukanović je nakon panela posjetio redakciju mjesečnog žurnala “Moj Azerbejdzan” na poziv glavnog urednika Emila Nasirlija, koji mu je uručio zlatni orden “Prijatelj Azerbejdžana” za izuzetan doprinos razvoju i jačanju prijateljskih odnosa između dvije zemlje.

Foto: Kabinet bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića