Državna izborna komisija do sada je održala 60 sjednica posvećenih izborima u Šavniku i donijela 120 rješenja kojima je naložila da OIK Šavnik donese odluku o ponavljanju izbora. Međutim, kada predsjednik OIK Šavnik zakaže sjednicu rezultat glasanja za odluku o ponavljanju izbora budu takvi (četiri glasa za i četiri uzdržana) da se odluka ne može donijeti, kazao je za Gradsku RTV Nikola Mugoša, predsjednik Državne izborne komisije.

Foto: arhiva, MediaBiro

On je gostujući u emisiji “Referat” kazao da pitanje Šavnika nije samo pitanje završetka izbora u jednoj opštini već može da posluži kao negativan primjer za sve buduće situacije i lokalne izbore.

“Gdje određenom blokadom izbornih institucija, prije svega OIK možemo da dođemo u situaciju da imamo blokirane procese na lokalnom nivou, procese vezane za izbor odbornika u svim opštinama gdje postoji određena većina koja je za to zainteresovana”, kazao je Mugoša.

Smatra da je pitanje Šavnika koje u sebi nosi i elemente političkog problema par ekselans pitanje koje treba da rješava Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu.

“Ovo pitanje prevazilazi tehničko -pravne aspekte organizacije izbora ono treba da je prije svega sdresirano Odboru za izbornu reformu. Moja je lična impresija da to treba da bude prvo pitanje koje treba da bude riješeno od strane tog Odbora kako ne bi dodatno opterećivalo sve buduće izborne procese”, kazao je Mugoša.

Ističe da bi održavanje svih lokalnih izbora državi u jednom danu bilo jedno od mogućih rješenja da se izbjegne situacija kakvu smo imali na izborima u Šavniku 2022. godine.

Podsjeća da je prošla decenija od posljednje izborne reforme, te da je Odbor za izbornu reformu više puta formiran i prethodni skupštinski sazivi pokušavali da sprovedu rješenja u skladu sa preporukama međunarodnih organizacija.

”Nažalost, to se nije realizovalo zbog nestabilne političke situacije. Odbor za izbornu reformu je pratio nestabilna politička kretanja i uvijek kada bi došlo do određenog političkog problema, koji nužno i nije imao veze sa izborima ili sa izbornom materijom, taj odbor bi obustavljao rad, pauzirao, često se ne bi ni nastavljao”, kazao je Mugoša.

Pozdravlja inicijativu aktuelnog skupštinskog saziva za ponovno uspostavljanje Odbora.

“Održane su dvije sjednice, najavljeno je da će se sjedice uskoro nastaviti, na redu je izbor članova u proširenom sastavu koji će predstavljati univerzitet i nevladin sektor”, kazao je Mugoša.

Osvrnuo se na brojne i ključne preporuke OEBS-a koje još nijesu implementirane.

“Neke od njih su implementirane od institucija kao što je Državna izborna komisija ili ASK. Međutim, da bi većina tih preporuka bila ispunjena neophodna je sveobuhvatna reforma, potrebna je promjena zakona”, kazao je Mugoša.

Kada je riječ o samoj državnoj izbornoj komisiji, ističe da su u proteklom izbornom ciklusu ispunili preporuku o povećanju transparentnosti rada.

“Sjednice DIK-a se još ne prenose direktno ali su otvorene za javnost i mogu im prisustvovati mediji. To je notirano u samim izvještajima međunarodnih organizacija uključujući i ODHIR. Radilo se i na intenzivnijem objavljivanju svih relevantnih dokumenata koji su predmet odlučivanja, učinili smo mnogo kada je riječ o pravima osoba sa invaliditetom u izbornom procesu, povećanju prava posmatrača i dostupnosti biračkih mjesta, objavljivanja zapisnika na sajtu”, naveo je Mugoša i objasnio da direktnih prenosa još nema jer postoje tehnički i problemi sa prostornim kapacitetima.

Ipak, ističe da većina preporuka treba da budu rezultat rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

Mugoša je komentarisao i disproporciju između broja upisanih građana u biračkom spisku i broja stanovnika prema preliminarnim rezultatima popisa.

“Prema podacima koje je iznio MONSTAT tu figurira neka cifra od 630.000 stanovnika a na posljednjim izborima smo na biračkom spisku imali upisano oko 540.000 birača. Ukoliko uporedimo te dvije cifre i broj maloljetnih stanovnika koji nemaju biračko pravo, kao i broj stranaca koji takođe nemaju pravo glasa onda to stvarno pokazuje da birački spisak ne odgovara stvarnom stanju”, odnosno onom koliko ljudi živi u Crnoj Gori”, kazao je Mugoša.

Smatra da je dugogodišnji i glavni uzrok ovog problema neažurnost registra prebivališta.

“Čini se da je godinama, moguće i decenijama stavljan pod tepih, i nisu se našli održivi mehanizmi za kontrolu ovog procesa. Naši međunarodni partneri, najviše ODHIR u jednoj od svojih preporuka sa prethodnih izvještaja sugerisao je takozvanu terensku kontrolu, koja bi podrazumijevala obilaske svih domaćinstava i stanova”, kazao je Mugoša.

Prema preporuci ODHIR, kako navodi, terenske obilaske bi radili predstavnici institucija, političkih partija i NVO sektora kako bi se cjelokupnom procesu dao kredibilitet.

Mugoša ističe da je riječ o najkompleksnijem pitanju koje bi na operativnom nivou bilo najsloženije za iznijeti, te da to i druga brojna pitanja i probleme treba da rješava Odbor za izbornu reformu.

“Odbor treba da bude javni forum, arena gdje će se čuti glasovi ne samo političara, odnosno članova Odbora već i nevladinog sektora, univerziteta, pojedinaca, institucija i svih koji mogu doprinijeti izbornom procesu”, kazao je Mugoša.

Mugoša se osvrnuo i na brojne afere tokom ranijih izbornih procesa koje još nijesu dobile sudski epilog.

“Sve te afere bi trebalo da dobiju pravni epilog i to bi bilo ljekovito za cjelokupni izborni proces. U suprotnom se šalje jedna negativna poruka da se prolazi nekažnjeno”, kazao je Mugoša.