Prosvjetna inspekcija utvrdila je da podgorička škola ,,Branko Božović“ ne vodi lični karton učenika, što je dužna da čini po određenom pravilniku. 

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Inspekcija je pronašla tu nepravilnost kontrolišući postupanje uprave nakon što je jedan đak sa fantomkom ušao u učionicu i za vrijeme nastave sprejom sa nadražujućim dejstvom prskao vršnjake, a zatim udario jednog đaka.

Iz Uprave za inspekcijske poslove kazali su Pobjedi da je članom 16 Pravilnika o obliku i načinu vođenja pedagoške evidencije i sadržini javnih isprava u školama propisano da osnovna škola vodi lični karton učenika formata 20 x 30 cm u kojem unosi podatke o fizičkom razvoju i sposobnostima učenika. Vodi se za svakog učenika od I do IX razreda osnovne škole.

“Preventivno je ukazano odgovornom licu subjekta nadzora, direktorici škole, da u roku od 30 dana formira lične kartone svih učenika u skladu sa citiranim propisima. Dalje, ista je dužna u roku od sedam dana, od isteka datog roka, pisanim putem da obavijesti inspekciju o ishodu ukazivanja, u suprotnom biće preduzete upravne mjere i radnje iz nadležnosti ovog organa”, naveli su oni.

Dodaju da određeni rok u ovom slučaju još nije istekao.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija zatražilo je nedavno od Prosvjetne inspekcije da pokrene inspekcijski nadzor u ovom slučaju.

 Učenik je nakon incidenta prebačen u drugu školu.

Direktorica škole Biljana Stamatović saopštila je da sa dječakom nikada nijesu imali probleme ovog tipa - već da je bio staložen i povučen i da je jedino sporno bilo njegovo izostajanje sa nastave.

Profesor podgoričke škole ,,Branko Božović“ Mitar Magovčević jedini je na sjednici Nastavničkog vijeća, kazao je on tada Pobjedi, bio protiv takve odluke, jer smatra da je škola trebalo da riješi problem, a ne da odgovornost prebacuje drugoj obrazovnoj ustanovi.

Policija je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv četrnaestogodišnjaka zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje.

“Naravno da nema opravdanje nikog od nas za ovaj vandalski čin, ali sama činjenica da učenik ima samo 14 godina, da je maloljetna osoba, da nema razmišljanje odraslog čovjeka, da nije ranije bio kažnjavan u školi, da je imao sukob sa učenicima kao jedinka, da je odsustvovao sa nastave kao mogući uzrok tih sukoba, da nije samo krivica njegova i ako je na kraju, naravno, najveća, smatram da isključenje iz škole nije pravedno rješenje”, rekao je profesor Magovčević.

Dječak je došao na nastavu, nije ušao sa fantomkom u školu, ali je stavio ispred učionice. Ušao je u odjeljenje, poprskao dvoje, troje djece koja su potom izletjela iz učionice.

Nastavnici i direktorica škole su uspjeli da ga savladaju, te su, kako su saopštili tada, obavijestili sve nadležne organe.

Iz policije su istakli tada da su dva maloljetna lica tražila ljekarsku pomoć.

Socijalna radnica i koordinatorka SOS linije Lepa Žunjić rekla je Pobjedi ranije da primjećuju da se u posljednje vrijeme prečesto dešava da se donosi - mjera premještaj u drugu školu, koja sama po sebi možda može malo da pomogne.

“Ali u suštini znači da se problem samo seli u neku drugu sredinu i to bude najčešće manja škola koja nema stručih radnika ili ih nema u dovoljnoj mjeri. Dakle, kada se situacija zakomplikuje, na neki način se,,dignu ruke“. A šta smo uradili prije - poslije toga – praktično ništa”, rekla je ona.

Govorila je o tome kako djeca pola dana provode u školama, s jedne strane, i ona jeste jednim dijelom odgovorna za njihov razvoj, dok s druge strane, u školama, za razliku od porodica, sa djecom rade stručna lica koja imaju znanja i vještine da im pomognu i u dijelu vaspitanja, naravno, u saradnji i sa drugim institucijama.

“To ne znači da se umanjuje uloga porodice, već da bi trebalo da postoji savez koji će na prvi pokazatelj problema imati jasan odgovor i reakciju. Međutim, u realnosti to baš nije tako. Škole se žale da nemaju dovoljno vaspitnih mjera na raspolaganju i da ove koje imaju nemaju efekta – u prevodu da su djeca previše zaštićena. Roditelji će vam reći da se škole previše ne uključuju i da često ignorišu problem vodeći se rezonom ,,da se ne sazna“”, rekla je Žunjić.