Temelji za jačanje društva u cjelini grade se kroz aktivno prihvatanje raznolikosti i promovisanje inkluzivnosti, a na javnim funkcionerima je da teže dijalogu, prihvate različite perspektive i budu otvoreni za konstruktivnu kritiku.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

To je saopštila ministarka kulture i medija  Tamara Vujović na događaju koji je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore u okviru međunarodnog projekta Mreža za izvještavanje o različitosti.

Vujović smatra da je na javnim funkcionerima posebna odgovornost u suzbijanju govora mržnje, jer oni nisu samo pojedinci u javnom prostoru, već nosioci javne riječi i imaju moć da utiču na stavove i ponašanje šire javnosti.

"U tom kontekstu, nije dovoljno samo prepoznati problem - mi moramo aktivno djelovati. To zahtijeva ne samo hrabrost da se suočimo sa izazovima, već i duboku spremnost da prihvatimo različite perspektive i da budemo otvoreni za konstruktivnu kritiku. Naročito važno je da ne ignorišemo ili odbacimo mišljenja koja se razlikuju od naših, već da težimo ka dijalogu i kontinuiranom napretku. Samo kroz ovakav pristup možemo izgraditi zajednicu koja je istinski inkluzivna, koja počiva na principima poštovanja i uvažavanja različitosti", jasna je Vujović.

"Keirali Fond za medijski pluralizam, kako bi se kroz ovaj mehanizam promovisali različiti sadržaji kojima skrećemo pažnju javnosti na različite teme od opšteg društvenog interesa, na ranjive grupe.", podsjetila je Vujović.

Novim zakonskim normama ćemo kreirati politike i mjere koje će značajno doprinijeti borbi protov govora mržnje, dodala je Vujović i posebno istakla kreiranje nove linije posvećene ovoj temi u okviru Fonda za medijski pluralizam.

Naglasila je i da se Medijskom strategijom, koja sadrži 104 mjere snažno podstiče princip slobode izražavanja i osigurava ambijent za profesionalno i slobodno novinarstvo.

"Strategijom je predviđeno formiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija. Zadatak mreže će biti evidentiranje slučajeva govora mržnje, onlajn nasilja i dezinformacija, kao i vođenje baze podataka o tome iz kojih izvora se najčešće i u kontinuitetu širi govor mržnje i dezinformacije, kao i vođenje SOS linije za pomoć žrtvama onlajn nasilja i govora mržnje, definisanja govora mržnje kao krivičnog djela, uspostavljanja saradnje sa globalnim internetskim kompanijama i društvenim mrežama sa ciljem definisanja odgovornosti za plasiranje informacija na ovim kanalima", pojasnila je Vujović.

Novina u Zakonu o medijima normira da, kako je rekla, hitan sudski postupak zbog govora mržnje putem medija može incirati i onaj ko je meta govora mržnje, a ne samo državni tužilac. "Naravno, posebnu pažnju obraćamo na medijsku pismenost, kojoj je posvećeno čak 15 mjera u Akcionom planu za sprovođenje Medijske Strategije. Sve ovo je doprinos administracije koju predvodim tome da prevaziđemo granice političkih ili ideoloških podjela i da prepoznamo zajednički cilj: izgradnju društva u kojem svaki pojedinac može da se osjeća uvaženim i prihvaćenim", rekla je Vujović.

Ukazala je da smo se u posljednjih nekoliko mjeseci suočili sa slučajevima u medijima koji su se ticali navodnog govora mržnje ili podstrekivanja na napade koji su izazvali snažnu reakciju u javnosti.

"Kao što kao društvo ne smijemo tolerisati govor mržnje, tako ne smijemo dopustiti da granice slobode izražavanja budu smanjene ispod onih kojima je to zakonom jasno, i to kao izuzetak, propisano. Zato je na tužilaštvu i sudstvu da vrlo pažljivo primjenjuju zakone. Sloboda misli i izražavanja je fundamentalni princip svakog slobodnog društva I osnovni uslov za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. A za svako društvo iznositi drugačiji stav je ne samo dopušteno nego i blagotvorno. S druge strane, nedopustivo je novinare zastrašivati krivičnim prijavama kako bi ih ućutkali", kazala je Vujović.