Unapređenje regionalne saradnje između pravosudnih organa na Zapadnom Balkanu ključno je za rješavanje preostalih predmeta ratnih zločina i napredak čitavog regiona, poručeno je na regionalnom sastanku tužilaca, sudija i advokata, koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske unije (EU).

Foto: arhiva, PR Centar Public Relation Centre, Youtube screenshot

Dvodnevni sastanak na temu prihvatljivosti i ustupanja dokaza organizovan je u Budvi, u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore, a u okviru regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira EU a sprovodi UNDP. Među učesnicima je bilo više od 40 tužilaca/tužiteljki, sudija/sutkinja i advokata/ica iz Bosne i Hercegovine, sa Kosova, iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnici/ce sudskih vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRKMS) iz Haga.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio je da su ratni zločini počinjeni na teritoriji Zapadnog Balkana ostavili i danas vidljive ožiljke zbog čega je, kako je rekao, na pravosudnim organima regiona odgovornost da osiguraju da pravda bude dostupna za sve žrtve ratnih zločina i da se učinioci ovih krivičnih djela suoče sa odgovornošću za svoje postupke.

“Svjesni značaja proaktivne uloge u ovim predmetima i same činjenice da protok vremena, usled nastupanja smrti kod određenog broja očevidaca, mogao dovesti do neprocesuiranja ratnih zločina, podnijeli smo inicijativu Ministarstvu pravde Crne Gore da se hitno pristupi izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, kako bi se omogućilo da se dokaz koji je pribavljen ili izveden u skladu sa Statutom ili Pravilima o postupku i dokazima Međunarodnog krivičnog suda i Međunarodnog rezidualnog mehanizma može koristiti u krivičnom postupku u Crnoj Gori” , naglasio je Marković.

Annika Palo, predstavnica Sektora za vladavinu prava, sigurnost, migracije i pomirenje Generalnog direktorata EU za susjedstvo i pregovore o proširenju, istakla je da EU jasno ističe potrebu za kontinuitetom i napretkom u procesuiranju ratnih zločina na Zapadnom Balkanu, o čemu svjedoči i značajna podrška EU.

„Ovo je još važnije u kontekstu obnovljene dinamike u politici proširenja.Kao što je ponovljeno u najnovijem paketu proširenja za Zapadni Balkan, prevazilaženje nasljeđa prošlosti i rješavanje sporova proisteklih iz sukoba 1990-ih i dalje su ključni iz perspektive krivične pravde i osnovnih ljudskih prava. Važna zaostala bilateralna pitanja moraju biti riješena, poput pružanja pravde žrtvama ratnih zločina, davanja odgovora o sudbini nestalih osoba i uspostavljanja tačne evidencije o zločinima iz prošlosti na regionalnom nivou. U EU nema mjesta zapaljivoj retorici, negiranju ratnih zločina u bilo kom obliku ili veličanju ratnih zločinaca, ni sa jedne strane”, saopštio je Palo.

Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, istakla je da je uspostavljanje krivične odgovornosti za ratne zločine kamen temeljac za unapređenje dobrosusjedskih odnosa, izgradnju povjerenja u regionu, zaštitu ljudskih prava i jačanje povjerenja građana i građanki u pravosudne sisteme.

„Iskustvo i istorija nas uče da ratni zločini krše osnovne principe ljudskog dostojanstva i prava i ostavljaju ožiljke budućim generacijama. Nekažnjivost, zajedno sa neriješenom sudbinom nestalih osoba, i dalje podstiče frustraciju, nezadovoljstvo i etničku polarizaciju. Stoga je ključno da države pokažu posvećenost dovođenju počinioca ratnih zločina pred lice pravde, kako bismo gradili povjerenje u društvu i unaprijedili ljudski razvoj – za trajni mir i pomirenje, ne samo na lokalnom, regionalnom, već i globalnom nivou. UNDP, uz podršku EU, ostaje nepokolebljiv u jačanju procesa tranzicione pravde u Crnoj Gori i regionu”, navela je Paniklova.

Diskusija na konferenciji bila je fokusirana na pitanja kao što su prihvatljivost svjedočenja i drugih dokaza nakon ustupanja među pravosuđima u regionu, izazovi u razmjeni dokaza, kao i pribavljanje i prihvatljivost dokaza iz Mehanizma.