Specijalni državni tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić kazao je da se u procesu tog tužilaštva protiv bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića i nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića nema govora o osveti i revanšizmu.

Foto:  YouTube screenshot/AIRE Centre Western Balkans, arhiva

“Da li se radi o pritisku nije na nama da cijenimo. Formiran je krivični predmet u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a u nadležnosti Tužilačkog savjeta je da obezbijedi samostalnost u postupanju državnih tužilaca i tužilaštava”, kazao je on u intervjuu za emisiju “Načisto” na TV Vijesti.

“Za sada su sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete. Isto tako, prethodno je sud, a ne državni tužilac, donio naredbu o pretresanju njihovih stanova i drugih prostorija koje koriste, što znači da su u toj ranijoj fazi postupka postojali osnovi sumnje da su počinili krivična djela za koja se terete”, rekao je Radonjić.

Pojasnio je šta se Lazoviću i Katniću stavlja na teret.

“Okrivljenima se stavlja na teret da su, na nivou osnovane sumnje, počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i po dva krivična djela zloupotreba službenog položaja. Ta dva krivična djela zloupotreba službenog položaja za svakog okrivljenog ponaosob odnose se ne samo na dozvoljavanje ulaska u Crnu Goru dvojici člana kriminalne organizacije kojima je prethodno ulazak bio zabranjen, već i ne nepokretanje postupka prema određenom članu kriminalne organizacije, za kojeg su iz prikupljenih dokaza i obavještenja proizilazili osnovi sumnje da je počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i da je postupak protiv njega morao biti pokrenut”, rekao je Radonjić.

Svakako, dodao je on, još jedan dio istrage je i nepokretanje postupka protiv sad već bivših službenika Uprave policije, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost, u krivičnom predmetu u kojem su određeni dokazi prikupljeni u postupku međunarodne krivično-pravne pomoći, koji je arhiviran, a ponovnom ocjenom tih dokaza, uz prikupljanje drugih dokaza, je doveo do toga da je protiv tih i drugih lica podignuto više optužnica od strane SDT-a, za više od 30 krivičnih djela, čini mi se da je optuženo više od 20 lica.

Na pitanje da li pokušava reći da je dio dokumentacije Europola “čamio u fioci”, Radonjić je rekao da želi reći da ta dokumentacija nije cijenjena na pravilan način.

Radonjić je, upitan kakav je stav tužilaštva u vezi odbrane Katnića i Lazovića da je Petar Lazović tajni agent i da je dolazak Miljkovića i Belivuka bio dio legitimne policijske akcije, koja je koordinirana sa srpskom policijom i bezbjednosnom službama, rekao da je SDT provjeravao i tu činjenicu, i to u prvom postupku koji je pokrenut protiv okrivljenog Lazovića.

“U tom postupku, koji je rezultirao podizanjem optužnice… U toj optužnici je jedan cijeli dio obrazloženja posvećen samo toj činjenici. Odnosno, utvrđeno je da u Sektoru za borbu protiv kriminala Uprave policije postoje dva odsjeka – za specijalne istražne metode i za kriminalstičko-obavještajne poslove”, kazao je on.

Prema njegovim riječima utvrđeno je isto da ni jedan ni drugi okrivljeni nisu obavljali bilo kakve poslove u ta dva odsjeka.

“U nadležnosti upravo tih odsjeka je sprovođenje mjera tajnog nadzora, u okviru toga i angažovanje prikrivenog isljednika ili saradnika, odnosno prikupljanje, obrada i dostavljanje podataka od članova kriminalne organizacije. Pri čemu moram da ukažem da u periodu koji se okrivljenima stavlja na teret nije bilo ni zakonskog osnova, zato što je Ustavni sud ukinuo odredbe Zakonika o krivičnom postupku koje su omogućavale da se angažuje prikriveni isljednik ili saradnik. Tako da, nije bilo ni zakonskog osnova u tom momentu okrivljeni budu prikriveni isljednici ili saradnici, kako se želi javno predstaviti, a što se svakako obradilo i u okrivu istražnog postupka koji je prethodio podizanju optužnice”, pojasnio je specijalni tužilac.

Radonjić je, na pitanje da li će odluka Katnića da štrajkuje glađu uticati na buduće postupanje tužilaštva, rekao da postupanje pritvorenih lica u bilo kojem predmetu ne može uticati na rad SDT-a.

Ukazuje i da postupanje pritvorenika nije u nadležnosti SDT-a.
“Postupanje sa pritvorenim licima je u nadležnosti i kao ovlašćenje kontrole predsjednika nadležnog suda i sudije za istragu nadležnog suda, koji je eventualno odredio pritvor ili kojeg predsjednik suda ovlasti”, naveo je on.

Odbačene obje krivične prijave protiv Olivere Injac

Radonjić je saopštio da su prošle godine odbačene obje krivične prijave protiv bivše ministarke odbrane i aktuelne gradonačelnice Podgorice Olivere Injac, u februaru i decembru.

“O obje odluke obaviješten je njihov podnosilac, advokat koji je podnio krivičnu prijavu, a i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, kao zakonski zastupnik oštećene Crne Gore”, rekao je on.

Uskoro odluka o Raoniću

Tri sudske instance, među kojima je i Vrhovni sud, odlučile su da je Boris Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, a nedavno je i Osnovni sud odlučio da je i reizbor Raonića bio nezakonit.

Radonjić kaže da je pisanim putem tražio od Osnovnog suda da mu se dostavi ovjereni prepis odluke i da će nakon njenog dostavljanja razmotriti samu izreku i obrazloženje odluke.

“Svakako će ta odluka suda biti od koristi za odlučivanje o krivičnim prijavama i umnogome ubrzava odlučivanje o krivičnoj prijavi”, rekao je Radonjić, odgovorivši potvrdno na pitanje da li se to ubrzo može očekivati.

Odluka suda u slučaju Mijajlovića “ukazuje na nejednako postupanje”

Bivši neformalni suvlasnik “Bemaxa” Aleksandar Mijajlović, kojeg SDT sumnjiči da je na čelu organizovane kriminalne grupe koja se bavi švercom cigareta, braniće se sa slobode.

Radonjić kaže da ta odluka dovodi do pravne nesigurnosti, jer “ukazuje na nejednako postupanje sudova u istim ili istovjetnim slučajevima kao što je taj”.

“Nije na isti način postupano u svim predmetima u kojima su, recimo, članovi kriminalne organizacije nudili veoma velike iznose na ime jemstva, novčane iznose i iznose u nekretninama, pa nisu takva jemstva prihvaćena, dok je u predmetu koji pominjete, u kojem se okrivljenim stavlja na teret da je organizator kriminalne organizacije, prihvaćeno jemstvo na mnogo manji iznos”, rekao je on.

Upitan da li vuče paralelu sa slučajem Petra Lazovića ili nekim drugim slučajem, dodaje:

“Ima i tih slučajeva, ne pričam samo o Petru Lazoviću, to je javnosti najpoznatiji možda najpoznatiji slučaj. Imamo druge slučajeve gdje članovi kriminalne nude mnogo veći iznose nego što je u ovom predmetu ponudio organizator, pa su ti iznosi odbijeni, a za organizatora u ovom predmetu je prihvaćeno”.

Rekao je da ne želi govoriti o imenima.

“Javnosti je to dobro poznato. Ne zato što se ustručavam od imena, nego nisu ni moji predmeti, nisam siguran ni koji su iznosi, ali sam siguran da je ovaj odnos takav”, navodi Radonjić.

Na pitanje šta je razlog takve neujednačene prakse, kaže da to treba pitati sud.

“Nama ostaje da se prvo pravnim putem borimo protiv takvih odluka. Da eventualno razmotrimo inicijativu za zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv takve odluke suda, nakon što eventualno ta opcija bude moguća i dovede do određene odluke, onda ćemo odlučiti o daljim koracima”, zaključio je Radonjić.