Usvajanje Plana rasta za Zapadni Balkan ujedno je i posljednji korak ka uspostavljanju instrumenta vrijednog šest milijardi eura, koje će do 2027. biti na raspolaganju našem regionu. Koizvjestilac Karlo Resler za TVCG ističe da bi taj mehanizam trebalo da ubrza sprovođenje dogovorenih reformi po jasno definisanim kriterijumima.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Analitičari, s druge strane, smatraju da u Crnoj Gori postoji trenutak koji treba iskoristiti i ukoliko se zadrži reformski kurs da se može povući i novac koji druge zemlje ne iskoriste.

Još jedna finansijska injekcija od strane Evropske unije nadohvat je ruke zemljama regiona. Međutim, da bi se novac slio u nacionalne budžete, biće potrebno sprovesti zahtjevne reforme.

“Instrument donosi šest milijardi eura, od toga dvije milijarde sa bespovratnim sredstvima, koji imaju za cilj pokušati podstaći dugoročne, strukturne reforme sa jasnom, čvrstom uslovljavanjem između isplaćivanja sredstava sa jedne strane i sprovođenja pravih reforma sa druge strane”, kazao je Resler.

Analitičar Žiga Faktor ističe da će korišćenje tog novca biti izazovno za brojne zemlje.

“Smatram da je ovo mnogo važnije za Crnu Goru nego za druge zapadnobalkanske zemlje da iskoristi trenutak i da sprovede reforme koje su potrebne na društvenom i biznis planu kako bi privukla ta sredstva, a možda čak i onaj novac koji će ostati neiskorišćen od strane drugih zemalja regiona”, istakao je Faktor.

“Ovim instrumentom takođe smo pokušali osigurati i usklađenost bizne politike, ali i politike zajedničke vanjske i sigurnosne politike šest država zapadnog Balkana, što je bilo poprilično bitno unutar parlamenta, ali isto tako i sa svim drugim državama članicama”, kazao je Resler.

Jer se Evropska unija uvjerila na sopstvenom primjeru da je veza između sprovođenja uslova i splate novca dodatno podstakla određene zemlje na bolne reforme. Faktor, međutim smatra da ta uzročno-posljedična relacija ovom momentu neće biti problem za Crnu Goru.

“Kada pogledamo neke od reformi koje su potrebne u sudstvu, izbornoj reformi, to je nešto što će se morati dogoditi, ne zbog Evropske unije, već zbog građana Crne Gore. Smatram da je sada politička situacija u Crnoj Gori u liniji da to i omogući u narednim godinama”, istakao je Faktor.

Prema procjenama Crna Gora bi mogla da računa na oko 413 miliona iz ovog mehanizma u mjesecima nakon usvajanja, očekuje se da od dijela sredstava sedam odsto bude uplaćeno direktno u budžet, dok će se ostatak isplaćivati na osnovu napredovanja u reformskoj agendi.