V.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković u emisiji Okvir rekao je da sumnja, ali nema dokaze da iza velike nelegalne sječe u Jelovici stoji korupcija. Pomoćnik direktorice Uprave za inspekcijske poslove Darko Rašović kazao je da su inspektori u prethodnih desetak godina  podnijeli sedam krivičnih prijava protiv zaposlenih u Upravi za šume u Beranama od čuvara do menadžmenta, da su neki sankcionisani, ali da ti isti ljudi još rade.

 

 

Foto: Uprava za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore

Rajković je kazao je da želi da sruši mit da se nelegalnom sječom bave opasni ljudi, te da nema opasnih kada iza institucije stane država. Istakao je da je prihod Uprave u prethodnoj godini bio oko 19 miliona, dok je trošak 6,8 miliona.

V.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima je kazao od stupanja na dužnost može primijetiti velike probleme u šumama Crne Gore i riješen je da preduzme konkretne akcije.

Istakao je da u Upravi za šume radi mnogo ljudi koji imaju elana da se obračunavaju sa šumarskom mafijom, ali da do sada nijesu imali dovoljnu podršku da rade na tome.

On je objasnio zašto je smijenio dva načelnika područnih jedinica u Beranama i Mojkovcu.

“U Jelovici smo prošle godine imali puno bespravnih sječa. Zato moramo da povedemo o objektivnoj odgovornosti. Ako ja mogu da kontrolišem neke ljude, a desi se da 20, 30 ili stotinu ljudi u ovom slučaju počini neko krivično djelo, ako ja to tolerišem, onda sam i ja objektivno odgovoran”, kazao je on.

Istakao je da nema konkretne dokaze, ali sumnja i ima indicije da je riječ o korupciji.

“Baš u trenutku kada se dešava sječa, čuvar nije na terenu, sjutradan dođe i konstatuje zapisnički da se desila sječa i podnese se prijava protiv NN učinioca. Najviše takvih prijava je u Jelovici”, kazao je Rajković.

Ističe da je problem sve veći posljednjih godina, te da se na Jelovici desila katastrofa od bespravne sječe šuma. 

"Najveći problem je to što se na Jelovicu može ući samo sa tri strane, što znači da se dobrom organizacijom krivično djelo moglo spriječiti", ističe on. 

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima nema svoj kamion koji prebacuje oduzetu građu na sigurno mjesto, ali Rajković kaže da ima obećanje Vlade da će ga obezbijediti preko određene donacije.

On objašnjava da do danas nemamo razjašnjenje informacije ko je na koga pucao u incidentu koji se desio nedavno kada je policija zaustavila kamion sa nelegalno posječenom građom.

Foto: Uprava za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore

“Imam samo informaciju mještana koji su pokušali da spriječe jednu od bespravnih aktivnosti i onda je došlo do upotrebe vatrenog oružja i mislim da se ovo zataškalo i sakrilo ispod stola. Poruka je nadležnima da se ovo rasvijetli do kraja”, kazao je on.

Istakao je da bi se na taj način spriječilo širenje neistina da su oni koji bespravno sijeku šume u Jelovici opasni ljudi.

“Kada država stane iza neke institucije, ne postoje opasni ljudi”, zaključio je on.

Pomoćnik direktorice Uprave za inspekcijske poslove Darko Rašović kazao je da su inspektori u prethodnih desetak godina  podnijeli sedam krivičnih prijava uglavnom protiv zaposlenih u Upravi za šume, od kojih su neke odbačene, a neke su još u toku.

“Ponijeli smo i sedam prekršajnih naloga protiv lica koji rade u područnoj jedinici u Beranama. Čuvari šuma su kažnjeni sa 300 eura, što je propisana norma”, kazao je on.

Objasnio je da kod krivičnih prijava imaju neke pritužbe.

“Uglavnom su to prijave protiv zaposlenih,  od čuvara šuma do menadžmenta. Uglavnom sam vrh. Imamo bespravnu sječu, izvoz čamovih trupaca bez pločica, prekoračenje doznake mimo planske dokumentacije”, istakao je on.

Kazao je da ljudi protiv kojih su podnesene prijave i dalje rade u područnoj jedinici Berane. 

"Naša moć se završava da pokrenemo prekršajni postupak. 300 eura je minimalna kazna", kazao je on. 

Građanski aktivista Vuk Vujisić ističe da je većina građe koja je prošle godine konfiskovana pokradena.

“Obično su to isti ljudi, a kazne su male, da ne kažem mandatne”, objašnjava on.

On ukazuje da osim nelegalne sječe imamo lošu legalnu sječu.

“Prvo treba posjeći bolesne šume, kako b i mogla da niče nova, mlada šuma”, rekao je Vujisić.

On ističe da treba da se više kontrolišu i vlasnici pilana  i lugari.

“Da počnemo od lugara, inspektora, vlasnika pilana”, istakao je on.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Krsto Rađenović kazao je da Skupština treba donese novi Zakon o šumama.

“Nakon toga će se formirati preduzeće 2025. godine. Uslov Svjetske banke je da Zakon izađe u Službenom listu do sredine maja. I ono što možemo reći da sigurno više neće biti kao što je bilo i da će to preduzeće raditi kako se očekuje od njega”. kazao je Rađenović.

Miloš Rajković smatra da jedno preduzeće ne može da riješi problem šuma u Crnoj Gori. Ističe da bi problem bio broj zaposlenih, zarade, ali i preplitanje odgovornosti Uprave i državnog preduzeća.

“Uprava se finansira iz budžeta, a prihodi su mnigo veći od troškova. Ove godine troškovi Uprave su oko 6,8 miliona eura, a prihodi su bili oko 19 miliona. Ti prihodi mogu da se povećaju, ali je potrebno sačuvati naše bogatstvo”, kazao je on.

Kada je riječ o koncesionarima, smatra da je problem što ugovori nijesu riješeni do kraja.

“Valjalo bi da država ima državno preduzeće za upravljanje gazdovanja šumama, bilo bi konkurentno, ali nijesam za to da se u to uđe olako, da oni koji su 30 godina po dubini kreirali politiku u oblasti šumarstva sada žele da rade reorganizaciju”, kazao je on.

Kaže da ima informacije da su neki ljudi već u Bosni i ugovarali kupovinu skidera i kamiona.

“I da sve to kupimo kako ćemo da kontrolišemo rad. Potrebna nam je kontrola koja je fascinatna”, istakao je on i dodao da se državnom preduzeću raduju najviše oni koji su uništili šume.

Kaže da model mora da se utanači i da je potrebna studija koja mora biti opsežna.

“Ja sa došao da pomognem i spreman sam da idem. Ja slušam glas struke”, rekao je on.

Azra Vuković iz Green home-a tvrdi da su Crnoj Gori potrebne korjenite promjene u oblasti upravljanja šumama što prije.

“Mi konstantno prepoznajemo probleme i za svako imamo ad hoc rješenje. Moramo da organizujemo sistem koji će nam omogućiti da imamo očuvane šume dugoročno”, kazala je ona.

Istakla je da oslanjanje na pojedince nije održivo rješenje, već je neophodno strateško i sistemsko rješenje.