Godovi na drveću potvrđuju da je prošlo 2.000 godina od kada je sjeverna hemisfera imala ljeto toplije nego prošle godine.
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
Još od vremena Rimskog carstva ljudi na sjevernoj polulopti nisu iskusili tako ekstremne temperature.
Nove analize ukazuju da je prošlog ljeta granica porasta temperature od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo, dogovorena 2015. na Pariskom klimatskom samitu, značajno premašena na sjevernoj hemisferi.
Iako se radi o kratkoročnom probijanju zacrtane granice, meteorolozi i klimatolozi upozoravaju da prošlogodišnje ljeto treba da služi kao upozorenje na opasan trend rapidnog rasta prosječne temperature na planeti.
„Kada pogledate dugačke periode istorije, tek tada zaista možete vidjeti koliko je dramatično globalno zagrijevanje proteklih godina“, navodi naučnik Ulf Buntgen sa Univerziteta Kembridž, koji je i koautor nove studije.
Prošla godina je, kako kaže, bila izuzetno topla, a ovaj trend će se nastaviti ukoliko drastično ne smanjimo emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte.
Buntgen, zajedno sa svojim kolegama klimatolozima Janom Esperom i Maksom Torbensonom sa njemačkog Univerziteta „Johan Gutenberg“, sastavio je rane istorijske temperaturne izvještaje koristeći ogromne setove podataka godova sa drveća u sjevernoj hemisferi.
Sastavljanje takvih temperaturnih izvještaja je od izuzetne važnosti jer prije više hiljada godina temperaturna mjerenja su bila rijetka i nisu sistematski praćena.
„Tek kada napravimo klimatsku rekonstrukciju možemo bolje da razumijemo prirodnu varijabilnost i stavimo u kontekst klimatske promjene uzrokovane čovjekovim djelovanjem“, objašnjava Buntgen.
Njihovi rezultati ukazuju da je severna hemisfera prošle godine tokom leta bila za 2.07 stepeni Celzijusa toplija nego tokom istih perioda između 1850. i 1900. godine.
U skladu sa njihovim nalazima je još jedna nedavna analiza, koju je u februaru objavila klimatska služba Evropske unije, koja je zaključila da je globalno zagrevanje premašilo granicu od 1,5 stepeni Celzijusa za čitavu prošlu godinu.
„Tačno je da se klima konstantno mijenja, ali zagrijevanje 2023. godine uzrokovano gasovima sa efektom staklene bašte je dodatno pojačano El Ninjom, pa je došlo do pojačanih toplotnih talasa, dužih perioda suše u jednom dijelu svijeta, a u drugom do ekstremnih padavina i poplava“, dodaje Jan Esper.
KOMENTARI (0)