Inicijativa Demokrata da jedna ulica u Podgorici dobije ime po ubijenom bivšem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore Pavlu Bulatoviću neosnovana je i treba je povući iz skupštinske procedure kako bi se smanjile tenzije koje je izazvala, smatra samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada Aleksandar Saša Zeković. S druge strane, rukovodilac Službe za građane Glavnog grada Vladislav Dajković, smatra da protivnicima inicijative smeta što se Pavle Bulatović izjašnjavao kao Srbin, te da je jedino Crna Gora imala interes da nestane.

Foto: YouTube screenshot/Skupstina Glavnog grada; YouTube screenshot/Vladislav Dajkovic (Kolaž)

Zeković je kazao u emisiji “Referat” na Gradskoj RTV da se lik i djelo pokojnog Bulatovića ne može izolovano posmatrati, te da se ne može posmatrati period kada je on postao republički sekretar za unutrašnje poslove, pa ministar unutrašnjih poslova, od svega onoga što su bila njegova kasnija zalaganja.

“Smatrao sam da se tako jedna neosnovana inicijativa treba povući kako bi se javnost reklasirala da se o njoj ne diskutuje. Iskazujem puno poštovanje prema članovima porodice Bulatović i želim da znaju da prema njima iskazujem svako poštovanje. Želio sam da sačuvamo ugled i reputaciju Skupštine Glavnog grada, jer se činjenje jedne ličnosti ne može izolovano posmatrati, već da moramo posmatrati cjelokupan životni rad i vijek svake ličnost kada želimo da joj se kao društvo odužimo kroz odgovarajuće spomen-obilježje”, kazao je Zeković.

Ističe da je Bulatović kao ministar unutrašnjih poslova “doprinio ljudskoj patnji”.

“Govorim o slučaju deportacije i sama činjenica da je Bulatović donio instrukcioni telegram koji je upućen prema svim organizacionim jedinicama tadašnje policije, da se liše slobode sva lica koja su iz Bosne i Hercegovine i da se vrate na teritoriji BiH, u slučaju njih 54 je bila pogubna. Usljed jedne takve naredbe njihov život je okončan. Suština je da je takva instrukcija bila protivzakonita, jer ta lica nijesu na bilo koji način dovođena u vezu sa izvršenjem nekog krivičnog ili prekršajnog djela”, istakao je Zeković.

Prema njegovim riječima, postoje jasni dokazi i instrukcioni telegram koji je nesporan i koji je od državnih organa ove zemlje priznat kao dokaz po kojem je postupano.

“To je dokaz koji je Viši sud, prilikom pravosnažne presude, cijenio kao relevantni dokaz. Svi smo dužni da to uzmemo u obzir”, kazao je Zeković.

Ističe da je odgovornost na Vladi da donese takvu odluku, ali i da za nju nema zakonskog osnova.

“Ne postoji nijedan pravni osnov da Vlada može pozitivno da se izjasni o ovoj inicijativi”, naveo je Zeković.

Ističe i poziva opozicione poslanike da podignu glas za rezoluciji o Jasenovcu.

“Vrlo je važno da se to uradi kako bi prestale manipulacije. U rezoluciji o Jasenovcu nema ništa sporno. Hrvatska može da reaguje, ali u rezoluciju su iznijete sve činjenice. Da li to može da se shvati kao vid političke manipulacije u ovom trenutku je potpuno druga tema, ali je činjenica da je rezolucija čista u tom smislu i treba je podržati. Usvajanjem i ove rezolucije stvara se potpuno novi politički ciklus u Crnoj Gori”, kazao je Zeković.

Dajković: Jedini interes da Pavle Bulatović nestane imala je Crna Gora

Šef Službe za odnose sa građanima Glavnog grada i lider Slobodne Crne Gore, Vladislav Dajković istakao je da je nakon smrti Bulatovića nastupila “glasna tišina” od najvišeg državnog vrha, kako Srbije, tako i Crne Gore, te da ta tišina traje 24 godine.

“Možemo da se podsjetimo jednog važnog momenta. Đukanović (Milo) je kao premijer bio direktni šef Bulatoviću. Nikada nije utvrđena komandna odgovornost. Bulatović je svoju politiku i stavove platio životom. Nekoliko dana pred smrt, kada su mu rekli da mu je potrebno obezbjeđenje, je kazao: ‘meni neće nanijeti veliku štetu ako me ubiju, ali će nanijeti ogromnu bruku Crnoj Gori i Srbiji’. Nažalost, njegova smrt nikoga nije postidjela. Još nemamo zvanične presude, a istraga je i dalje u toku – 24 godine nakon smrti”, kazao je Dajković.

“DPS već glasao za inicijativu o davanju naziva ulice po Bulatoviću“

On je podsjetio da je 2001. godine u SO Pljevlja usvojena inicijativa o davanju naziva ulice po Bulatoviću, a za tu inicijativu je, kako kaže, glasala i DPS.

Dajković smatra da ni ovdje nije problem samo u Bulatoviću, već da je riječ o “višedecenijskom narativu obračuna sa predstavnicima srpskog naroda”.

“Ne smeta tu samo Bulatović kao vojni ministar, već činjenica da je to čovjek koji je bio Srbin i koji se borio protiv razdvanja Srbije i Crne Gore. U Crnoj Gori, a samim tim i u Podgorici, imate na desetine hiljada žrtava komunističkog režima koji je bio na sceni do prije 30 godina. Svaka druga ulica u Podgorici se zove po nekom komunističkom prvaku, a jedna od najdužih je po Josipu Brozu Titu, koji je bio krvnik našeg naroda. Oni ćute o tome, oni ne progovaraju o tome iako im je stalo do nekih drugih žrtava”, naveo je Dajković.

Prema njegovim riječima, jedini interes da Pavle Bulatović nestane imala je Crna Gora.

“Mislim da krivca ne treba tražiti u Beogradu. Vrlo vjerovatno da ga trebamo tražiti u Crnoj Gori, a možda čak i negdje u okolini Budve. Bulatović nije živ i ne možemo da znamo je li nešto zgriješio, ali živ je onaj koji je tada bio njegov šef, koji je tada bio premijer – Milo Đukanović”, kazao je Dajković.

Gorjanac Prelević: Inicijativa predstavlja grubo vrijeđanje žrtava

Tea Gorjanac Prelević iz NVO Akcija za ljudska prava smatra da inicijativa predstavlja grubo vrijeđanje žrtava, što je uopšte i predložena ovakva inicijativa, naročito od partije koja sebe naziva demokratskom.

“Smatramo da je predlog nezakonit i da se mora imati u vidu kakvu je funkciju obavljao Pavle Bulatović i kada, kao i šta su sve posljedice koje je on prouzrokovao. On je simbol mračnih, ratnih devedesetih godina u kojima su kao posljedica ratova vođenih na teritoriji bivše Jugoslavije stradalo više od 100.000 ljudi, a više od toga je raseljeno”, kazala je Gorjanac Prelević.

Za sve to vrijeme, kako kaže, Bulatović je bio republički i savezni ministar unutrašnjih poslova, kao i savezni ministar odbrane. Bio je ministar monopola državne sile.

“Crnogorski sud je pravosnažno utvrdio da je na osnovu njegove naredbe, izručeno Vojsci Republike Srpske, Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću najmanje 66 nedužnih ljudi, civila iz Bosne i Hercegovine, od kojih je većina izgubila život. Najmanje 66 porodica iz tog slučaja je zavijeno u crno tom odlukom. Bulatović je bio nadležan i naredio je učešće crnogorske policije na dubrovačkom ratištu. Postoje izjave predvodnika te policijske jedinice da su oni tamo ‘čistili’ teren, a svi znamo šta to znači”, poručuje Gorjanac Prelević.

Navodi da su 23 nevladine organizacije uputile pismo lideru Demokrata Aleksi Bečiću, ali da nijesu dobili odgovor. Pismo su uputili i ministarki kulture, koja treba da odluči da li se Bulatović može smatrati istaknutom ličnošću koja nema negativne konotacije.

Pavle Bulatović je nekadašni ministar unutrašnjih poslova u Vladi Crne Gore, kasnije i savezni ministar odbrane, a koji je ubijen u atentatu 7. februara 2000. u Beogradu.

Inicijativu da Podgorica dobije ulicu Pavla Bulatovića podnio je odbornik Demokrata Vladmir Čađenović, koji nije mogao da prisustvuje emisiji, ali je dostavio kratku izjavu “Referatu”. On je saopštio da su ličnost i djelo Pavla Bulatovića takvi da zaslužuju da se Glavni grad Crne Gore oduži jednom od njenih najboljih sinova, koji je bez mrlje proživio životni vijek, ostavljajući značajan trag od Ekonomskog fakulteta, preko najznačajnijih državnih funkcija do njegovog nevinog stradanja “od struktura kojima je smetao njegov politički i lični ugled, kao i bezrezervna spremnost da se suprotstavi kriminalnim strukturama”.