Počevši od 2005. godine, kada su 192 zemlje članice Svjetske zdravstvene skupštine Svjetske zdravstvene organizacije proglasile njegovo međunarodno obilježavanje, Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi redovno se obilježava na globalnom planu.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Neizmjerna zahvalnost svim dobrovoljnim davaocima krvi za njihov plemeniti čin davalaštva, predstavlja noseću ideju obilježavanja ovog datuma.

Sa druge strane, podizanje svijesti građana o važnosti dobrovoljnog davanja krvi, o načinima na koje se ono ostvaruje, kao i ukupnoj ulozi transfuziologije u zdravstvenom sistemu jednog društva, dodatni su ciljevi kojima se teži.

14. jun kao datum obilježavanja Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi, izabran je iz posebnog razloga – na ovaj dan, 1868. godine rođen je slavni austrijski naučnik dr Karl Landštajner, čije je otkriće ABO sistema krvnih grupa ovjenčano Nobelovom nagradom za fiziologiju i medicinu 1930. godine. Slaveći datum kada je rođen jedan od pionira savremene transfuziologije, udružujemo se u zajedničkoj namjeri sjećanja na važna dostignuća iz prošlosti ove grane medicine, zajedno sa odlučnim pogledom u budućnost.

Svjetski dan davalaca krvi je počeo da se obilježava 2004. godine u Johanezburgu. Dana 23. maja 2005. godine skupština Svjetske zdravstvene organizacije je usvojila rezoluciju kojom se saglasila da se ovaj dan obilježava svake godine i preporučila zemljama članicama da on postane sastavni dio nacionalnih programa za povećanje broja dobrovoljnih davalaca.

Kako postati dobrovoljni davalac krvi?
Ukupno, postupak davanja krvi sa pridruženim medicinskim i administrativnim procedurama traje oko 30 minuta. Zainteresovana lica popunjavaju upitnik za davaoce, obavljaju registraciju, zatim im se određuje nivo hemoglobina i slijedi ljekarski pregled, nakon čega će ljekar odrediti da li će osoba tog dana dati krv. Krv se daje iz vene na pregibu lakta, pri čemu se koristi sterilan pribor za jednokratnu upotrebu, a nakon obavljenog davanja krvi, davaoci mogu da se posluže obrokom zahvalnosti. Korist koja se postiže davanjem krvi je višestruka – iz date jedinice krvi odvajanjem eritrocita, trombocita i krvne plazme, postiže se korist za najmanje jednu osobu koja će neke od krvnih produkata primiti, dok je najčešći slučaj da to bude tri i više osoba.