Predložena rješenja za nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu imaju za cilj ida spriječe zloupotrebu procesnih prava od stranaka koje pokreću veliki broj postupaka pred Upravnim sudom protiv istog tuženog, isključivo zbog ostvarivanja prava na nadokadu sudskih troškova.

Foto: arhiva, Kolektiv.me

To su saopštili iz Ministarstva pravde obrazlažući predložene izmjene Zakona o upravnom sporu. 

Donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu pristupilo se, kako navode, radi prevazilaženja problema koji su se pojavili u praktičnoj primjeni ovog propisa, a koji su uticali na efikasnost upravnog spora i djelotvornost sudske zaštite.

"Najznačajniji uzroci problema ogledaju se u sadašnjim zakonskim rješenjima koja se odnose na usmenu raspravu, troškove postupka, odlučivanje u sporu pune jurisdikcije i pravne posljedice nepostupanja po presudi. Posljedice problema ogledale su se u povećanom prilivu predmeta pred Upravnim sudom u prethodnom periodu, značajnoj operećenosti rada sudija ovog suda, značajnom broju održavanja usmenih rasprava, povećanju broja kontrolnih zahtjeva za ubrzanje postupka i značajnim iznosima koji se plaćaju za povredu prava na suđenje u razumnom roku u upravnom postupku i upravnom sporu", piše u obrazloženju.

Poštovati pravo na suđenje u razumnom roku

Predloženim zakonom, dalje piše, dodaju se novi članovi čiji je cilj povećanje djelotvornosti rada Upravnog suda, posebno u pogledu stope ažurnosti i dužine trajanja postupka, kao i obezbjeđenje prava građana na suđenje u razumnom roku.

"Predložena rješenja imaju za cilj i da spriječe zloupotrebu procesnih prava od strane stranaka koje pokreću veliki broj postupaka pred Upravnim sudom protiv istog tuženog, isključivo zbog ostvarivanja prava na nadokadu sudskih troškova", ističu u obrazloženju.

Dalje se navodi da donošenjem zakona neće se stvoriti troškovi građanima i privredi, kao ni dodatni troškovi.

Takođe, neće uticati na stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju, ali neće stvoriti ni administrativna opterećenja i biznis barijere.

"Izmjene i dopune predmetnog zakona jedini su prepoznati način koji će omogućiti stvaranje neophodnih uslova za ispunjenje postavljenih ciljeva i rješavanje prepoznatih problema", ocijenili su u obrazloženju.

Za godinu preko 17 hiljada tužbi

Podsjetimo, predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić rekao je krajem marta u parlamentu da su primijetili jednu negativnu pojavu, a to je povećan broj tužbi zbog ćutanja administracije pred tim sudom.

"Za posljednje tri godine, reći ću vam podatke. U 2021. imali smo 6.600 tužbi, a od toga 35 odsto bilo je zbog ćutanja uprave. Dominantan broj tih tužbi bio je zbog Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Drastičan porast 2022. godine, preko 13.500 predmeta smo imali, a procenat tužbi zbog ćutanja uprave skočio je sa 35 odsto na 52 odsto. U 2023. imali smo rekordnih 17.576 novopodnijetih tužbi. Od toga preko 8.800 tužbi za čutanje uprave povodom Zakona o SPI. A ukupno ih je bilo preko 11.000 zbog ćutanja uprave. Procentualno je preko 67 odsto zbog ćutanja uprave u toj godini", kazao je Pešić.

On navodi da je za prva tri mjeseca ove godine podnijeta 3.131 tužba, a od toga 2.107 tužbi zbog ćutanja.

"Za prvih šest dana marta, podnijeto je 400 tužbi, od čega 313 zbog ćutanja uprave. Imajući u vidu tako alarmantno stanje, u Upravnom sudu smo donijeli plan i program rješavanja tih predmeta. Ako se ovakav trend podnošenja tužbi nastavi, mislim da je dovedeno u pitanje funckionisanje Upravnog suda Crne Gore", rekao je Pešić.