Vlada Crne Gore u saradnji sa Opštinom i Rudnikom uglja ima jasan plan kako da Pljevlja postanu pravi primjer da svi gradovi u Crnoj Gori imaju lijepu budućnost, poruka je sa prezentacije Plana za oporavak Pljevalja, kojoj je prisustvovao predsjednik Vlade Milojko Spajić.

 

Foto: Vlada Crne Gore/Saša Matić

Kroz realizaciju više velikih projekata osiguraće se znatno bolji uslovi za život, sa posebnim fokusom na energetsku efikasnost i zdraviju životnu sredinu, otvoriti nova radna mjesta, generalno omogućiti da Pljevlja postanu grad u koji se dolazi i vraća, a ne iz kog se odlazi.

„Projekti prije politike je nešto što mi se posebno dopada, jer je velika stvar da se okupimo oko bitnih tema. Nažalost Pljevlja su najbolji primjer dekadencije kroz koje je naše društvo prošlo, jer nijedno drugo mjesto nije ovoliko propalo u odnosu na 80-te recimo. To pokazuju podaci i frapantna je činjenica da je pola stanovnika napustilo opštinu. Sve ovakve i slične projekte jedva čekamo da podržimo, jer  su teme budućnosti i razvoja, ono o čemu želimo da razgovaramo“, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić.

Toplifikacija Pljevalja je od vitalnog značaja za bolju i zdraviju budućnost grada, kazao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović. Na ovaj način će se pospješiti energetska efikasnost i početi proces dekarbonizacije bitan da se dostignu standardi Evropske unije na polju ekologije i zelene tranzicije.

„Projekat toplifikacije predstavlja vrstu melema na ranu i način kako da se brže oporavi opština sa ekološkog aspekta. 44. Vlada ne polaže ekskluzivno pravo na ovaj projekat. On je postojao i 40-tak godina unazad, neki su djelovi počeli da se realizuuju u 2022. ali sada je finale i sada treba uraditi velike stvari. Počinjemo izradom toplovoda od TE Pljevlja, do glavnog gradskog jezgra, da se eliminišu glavne kotlarnice u centru“, istakao je ministar Mujović i dodao:

„Pored ovog paralelno će se raditi još nekoliko velikiih projekata, poput Projekta pospješivanja energetske efikasnosti, koji je jednako važan za Pljevlja. Oprijedeljeno je 2,8 miliona eura za popravak fasada i nabavku energetski efikasne opreme. Jako važno da proizvodimo električnu energiju, ali je jako bitno i da se ona racionalno troši. Na kraju bih podsjetio da je velika pažnja posvećena Pljevljima i kroz Plan rasta, pa ćemo veliki dio sredstava, koji ćemo dobiti od EU preusmjeriti u Pljevlja, kako bi otvorili dodatna radna mjesta i pospješili energetsku tranziciju.“

Foto: Vlada Crne Gore/Saša Matić

Izuzetno značajan infrastrukturni projekat biće i izgradnja Opšte bolnice Pljevlja. Ulaganje od 40 miliona pokazatelj da su zdravstveni sistem i briga o zdravlju naših građana, na vrhu prioriteta Vlade i Ministarstva zdravlja, koji će uložiti maksimalne napore da svi zdravstveni objekti u Crnoj Gori budu funkcionalni, savremeno uređeni i opremljeni, u skladu sa standardima struke i nauke, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.

„Planirano je da novi objekat bolnice stanovnici Pljevalja dobiju do kraja 2027. čime će, mogu slobodno reći, biti napravljen istorijski iskorak i prekretnica u održivosti i razvoju zdravstva na ovim prostorima. Pored ovog izuzetno važnog i velikog projekta, radimo i na rješavanju stambenih pitanja i unapređenja životnog standarda za zaposlene u zdravstvenim ustanovama u Pljevljima. Naime, na osnovu ugovora koje je resor kojim rukovodim potpisao sa Stambenom zadrugom, gradiće se zgrada sa sedam etaža, za zaposlene u zdravstvu u naselju „Mali Logor“. Planirani rok za projektovanje i gradnju objekta je 36 mjeseci“, naglasio je Šimun.

Planirano je da se dodatno radi na jačanju turističke ponude Pljevalja, a veliki potencijal evidentiran je na planu sportskog turizma. Zbog toga je predstavljen plan izgradnje nove multifunkcionalne dvorane, sa zatvorenim bazenom. Ponudu važnu za razvoj sportskog i turizma uopšte, upotpuniće novi hotel i puna valorizacija potencijala Borovičkog jezera.

Foto: Vlada Crne Gore/Saša Matić

Izvršni direktor Rudnika Uglja, Nemanja Laković, najavio je da će ta kompanija realizovati izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa, koji su dio velikog Plana za oporavak.

Jedan od ciljeva je i popravljanje saobraćajne infrastrukture i u tom kontekstu predstavljen je i plan izgradnje brze saobraćajnice Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici opštine Pljevlja, a prisutnima se obratio i predsjednik opštine Dario Vraneš.