Upravni sud Crne Gore usvojio je žalbu tužioca i poništio rješenje Ministarstva finansija od 15. aprila kojim je naređeno direktorici Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jeleni Perović da otkloni nepravilnosti u odnosu na rješenje o zaradi, kojim je utvrđeno pravo na varijabilni dio, i prekovremeni rad od 20. marta ove godine.

Foto: Arhiva/YouTube screnehsot/MediaBiro 

U Upravnom sudu smatraju da ministar finansija Novica Vuković mora prvo da odluči o zahtjevu za izuzeće budžetskih inspektorki.

"Odlučujući o podnijetoj tužbi, Upravni sud je našao da je Agencija 29. marta 2024. godine, a nakon dostavljanja Zapisnika o kontrolnom inspekcijskom nadzoru od 26. marta 2024. godine, podnijela (novi) zahtjev za izuzeće budžetskih inspektorki, o kome nije odlučeno, pa kako, za razliku od drugih procesnih zakona, Zakon o upravnom postupku ne predviđa odbijanje zahtjeva za izuzeće ako je o njemu već odlučivano ili ako nije obrazložen, postojala je obaveza ministra da odluči i o zahtjevu za izuzeće od 29. marta 2024. godine", navedeno je u presdu Upravnog suda.

U presudi se navodi i da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta primjeni instituta "ukazivanja" iz člana 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojim je propisano da, ako inspektor u postupku inspekcijskog pregleda utvrdi nepravilnosti, ukazaće subjektu nadzora na učinjene nepravilnosti i odrediće primjeren rok da ih otkloni.

"Međutim, stavom 2 istog člana je definisano pod kojim uslovima inspektor može pribjeći "ukazivanju", a to je ako se subjekt nadzora sa tim saglasi, odnosno ako izjavi da ne zahtijeva donošenje rješenja. S obzirom da se tužilac ni u jednom momentu nije saglasio sa tim da su napravljeni bilo kakvi propusti, naprotiv, nakon dostavljanja svakog zapisnika, tužilac je podnosio prigovore, negirajući svoju odgovornost za bilo koji propust koje su identifikovale budžetske inspektorke, osnovan je navod tužbe da iste nijesu mogle ukazati Agenciji na uočene nepravilnosti", navedeno je u saopštenju. Upravnog suda.

Kako Upravni sud Crne Gore, u postupku ocjene zakonitosti upravnog akta, najprije polazi od proceduralnih povreda, potom činjeničnog stanja, a tek na kraju pravilne primjene materijalnog prava, pojašnjavaju da se, s obzirom na konstatovanu povredu postupka, sud nije mogao upuštati u primjenu materijalnog prava.